Vlaknata hrana i stvaranje plinova
Vlaknata hrana je ona biljnoga podrijetla bogata prehrambenim vlaknima. Vlakna su važna u prehrani zbog niza funkcija koje imaju, no nekad mogu mogu izazvati neugodu i neke nuspojave.
Vlaknata hrana je ona biljnoga podrijetla bogata prehrambenim vlaknima. Vlakna su važna u prehrani zbog niza funkcija koje imaju, no nekad mogu mogu izazvati neugodu i neke nuspojave.
Ekcem i astma su alergijske bolesti te ujedno i dva najčešća kronična stanja u zemljama s visokim dohotkom. Uobičajena je pojava i drugih alergijskih stanja uz ekcem i astmu, ali postoji malo istraživanja o postojanju komorbiditeta s tim stanjima.
Rezultati novog istraživanja u kojemu se ispitivao izvor apetita kod čovjeka pokazali su kako postoji veza između crijeva i mozga koja pokreće našu želju za masnom hranom.
Sindrom iritabilnoga crijeva (SIC) je funkcionalni poremećaj karakteriziran boli u trbuhu koja je povezana s defekacijom, promjenama u frekvenciji stolice te nadutošću i distenzijom trbuha. Manningovi kriteriji iz 1978. godine okarakterizirali su sindrom kao poremećaj defekacije udružen s bolovima u trbuhu. Kriteriji su naknadno dopunjeni i prozvani “Rimskim kriterijima”. Ne predstavlja ...
Smjernice za liječenje opstipacije i hemoroida kažu da je prva linija liječenja tih tegoba povećanje vlakana u prehrani ili uzimanje dodataka prehrani koja sadrže vlakna. Nažalost, u liječničkoj i ljekarničkoj praksi takav pristup liječenju nije zaživio.
Probavni sustav još je uvijek medicinski misterij čije se tajne polagano otkrivaju. Fascinantan je to sustav organa koji ponekad nazivamo i „drugim mozgom“ budući da između našeg mozga i probavnog sustava postoji povratna komunikacija putem neuronske mreže i signalnih molekula, a važnu sponu čine i mikroorganizmi koji tvore mikrobiom crijeva.
Bolesti probavnoga sustava, posebice upalne i tumorske bolesti jetre, probavne cijevi, gušterače i bilijarnog sustava nose teret znatne smrtnosti i pobola u svim dobnim skupinama u Hrvatskoj, uz gubitak radne sposobnosti i smanjenje opće kvalitete života oboljelih.
U ovom Cochrane sustavnom pregledu uspoređena su dva uobičajeno korištena osmotska laksativa, laktulozu i polietilen glikol (PEG). U liječenju kronične konstipacije prednost treba dati polietilen glikolu naspram laktuloze.
Istraživanje objavljeno u časopisu Gastroenterology promatralo je utjecaj probiotičkih bakterija unešenih u probavni sustav putem jogurta na funkcije mozga.
Studija provedena u The Johns Hopkins University i Yale University na miševima došla je do zanimljivih rezultata koji ukazuju na to da bakterije probavnog sustava imaju važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka.
