Eozinofilni ezofagitis (EoE) je kronična bolest po- sredovana putem Th2 obrasca imunosne reakcije karakterizirana prisutnošću predominantno eozinofilnih upalnih promjena u jednjaku. Bolest je povezana sa simptomima u gornjem probavnom sustavu koji se mijenjaju s dobi i mogu uključivati fibrostenotičke komplikacije.
Stenoza aorte (AS) jedna je od najčešćih bolesti srčanih valvulau kliničkoj praksi. Najčešće je uzrokovana degenerativnom fibrozom aortnih zalistaka i kalcifikacijom, dok su rjeđi razlozi kongenitalno deformirane zalisci aorte (bikuspidalni) ili posljedice reumatske groznice.
Nedavne Cochrane meta analize pokazale su da bi se donepezil mogao koristi u liječenju vaskularne demencije, dok je galantamin prikladniji za bolesnike s miješanom demencijom.
Aortalna stenoza česta je bolest današnjice. Vrlo je važno na vrijeme ju uočiti, upoznati bolesnika s prirodom njegove bolesti te ju pratiti kako bi se pravodobno, dok još nije došlo do znatnog remodeliranja miokarda, zamijenio zalistak i tako osigurao bolesniku što kvalitetniji život.
Smjernice za liječenje aneurizmi biksupidnih aortnih valvula (BAV) razlikuju se. Navedene razlike vjerojatno su posljedica kliničkih iskustava, ali i nedostatka relevantnih kliničkih studija i otkrića ranije neprepoznatih činjenica o anatomskoj građi i fiziološkoj (hemodinamskoj) ulozi početkog dijela aorte. Osim toga, vjerojatno nije nevažno to što govorimo o skupini bolesnika koje ...
U primarnoj, kao i u sekundarnoj prevenciji u pacijenata s karotidnom stenozom osnovu liječenja čini kontrola rizičnih faktora za proces ateroskleroze kao što je arterijska hipertenzija, šećerna bolest, hiperlipidemija, prestanak pušenja te modifikacija životnog stila.
Posebno osmišljeni programi vježbi za ljude koji su imali kiruršku dekompresiju leđne moždine i živaca mogu pomoći smanjiti bolove u leđima i mogu poboljšati njihovu sposobnost za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Nagla kardijalna smrt tijekom tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj u 27-godišnjem razdoblju opisana je i objavljena u časopisu Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, razredu za Medicinske znanosti.
U trećem dijelu donosimo pregled liječenja bolesti koje predstavljaju čimbenike rizika za nastanak moždanog udara. Hipertenzija je najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara, a liječenje hipertenzije značajno smanjuje taj rizik. Ostali čimbenici su dislipidemije, fibrilacija atrija, šećerna bolest i značajno suženje karotidnih arterija.
