Svjetski dan osoba s Downowim sindromom, 21. ožujka
Za sve osobe s Downovim sindromom potrebno je osigurati adekvatnu zdravstvenu i socijalnu skrb te ih uključiti u programe osposobljavanja za samostalni život.
Za sve osobe s Downovim sindromom potrebno je osigurati adekvatnu zdravstvenu i socijalnu skrb te ih uključiti u programe osposobljavanja za samostalni život.
Downov sindrom je najčešća kromosomopatija koja se javlja kod ljudi, a uzrokovana je pojavom viška genetskog materijala na 21. kromosomu.
Prema pionirskom istraživanju objavljenom u časopisu Nature, kromosomska terapija Downovog sindroma mogla bi biti moguća. Voditeljica projekta Jeanne B. Lawrence s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Massachusettsu, kaže da su "utišali" suvišni kromosom koji uzrokuje Downov sindrom.
Down Syndrome International (DSI) je službeno odredio 21. ožujak kao Svjetski dan Downovog sindroma. Prvi puta je Svjetski dana Downovog sindroma obilježen 2006. godine. DSI je odlučila da ne određuje specifične teme ovogodišnjeg dana, dajući time veću fleksibilnost pojedincima i organizacijama u svijetu koje će same odabrati temu relevantnu za njihove zajednice.
U Registru osoba s invaliditetom Republike Hrvatske od 2010. godine, zabilježeni su podaci za 1.446 osoba sa sindromom Down (SD). Prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB 10) pridružuje im se šifra Q90. Učestalost SD jednaka je u oba spola. Najveći broj registriranih osoba, čak 58,2%, pridapa mlađoj dobnoj skupini (0 do 19 godina).
U rodilištu ili maksimalno do drugog mjeseca života treba utvrditi vrstu kromosomske promjene, odnosno učiniti analize koje se navode u aktualnom članku o preporukama za praćenje djece sa sindromom Down (SD). Važno je čim prije započeti s fizikalnom rehabilitacijom i logopedskim tretmanom.
U djece sa sindomom Down javljaju se smetnje vida kao i umjereno do blago oštećenje sluha. Hipotireoza je prolazna, česte su upale dišnih putova i ostale infekcije, skloni su debljanju i šećernoj bolesti. Pročitajte sve o prirođenim srčanim greškama, problemima probavnog i dišnog sustava u djece sa sindromom Down.
Visoke doze lijekova koji se koriste za stimulaciju jajnika starijih žena koje su podvrgnute postupcima medicinske oplodnje mogu biti uzrok kromosomskih poremećaja u njihovim jajnim stanicama, što može dovesti do neuspjelih trudnoća, a potencijalno i rađanja djeca s Downovim sindromom.
