Antitrombocitni lijekovi imaju temeljnu ulogu u akutnoj i kroničnoj farmakoterapiji koronarne bolesti srca (KBS) jer smanjuju rizik od ishemijskih kardijalnih i cerebrovaskularnih događaja. Uz dosadašnji klopidogrel, razvojem i primjenom novijih i snažnijih inhibitora receptora P2Y12 kao što su prasugrel i tikagrelor, dodatno je reducirana stopa ishemijskih događaja u bolesnika s akutnim ...
U vrijeme pandemije COVID-19 infekcije broj bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (AKS) nije bio manji, no bolesnici sa simptomima AKS-a su ipak rjeđe dolazili u bolnicu nego prije/poslije pandemije. COVID-19 primarno zahvaća respiratorni sustav, ali može uzrokovati i kardiovaskularne komplikacije poput infarkta miokarda, miokarditisa, šoka, aritmija i kao najgore posljedice - smrti.
Primjena novih smjernica u liječenju akutnog koronarnog sindroma u kliničkoj praksi.
Smjernice Europskog kardiološkog društva za zbrinjavanje pacijenata s akutnim koronarnim sindrom bez ST elevacije objavljene 2020. godine donose neke nove preporuke u dijagnosticiranju i liječenju. Prateći navedene smjernice možemo poboljšati ishod naših pacijenata.
Dijagnoza i liječenje pacijenta s akutnim koronarnim sindromom (STEMI/NSTEMI) u uvjetima COVID-19 pandemije.
Akutni koronarni sindrom (AKS) obuhvaća spektar kliničkih sindroma kojima je zajednički nazivnik akutna ishemija miokarda uzrokovana naglim nastankom poremećaja krvotoka u koronarnim arterijama u najvećem broju slučajeva zbog rupture ili erozije vulnerabilnog aterosklerotskog koronarnog plaka. Dvojna antiagregacijska terapija acetilsalicilnom kiselinom (ASK) i inhibitorima P2Y12 temelj je ...
Radna skupina za akutni koronarni sindrom i Radna skupina za intervencijsku kardiologiju Hrvatskog kardiološkog društva izradiile su preporuke za primarnu perkutanu koronarnu intervenciju u okolnostima pandemije COVID-19.
Gotovo trećini pacijenata s akutnim infarktom miokarda inicijalno pri prijemu u bolnicu postavljena je pogrešna dijagnoza, prema rezultatima istraživanja provedenog na području Engleske i Walesa.
Pacijenti s dijabetesom imaju 50% veći rizik od smrtnosti nakon preboljelog infarkta miokarda u usporedbi s onima koji ne boluju od dijabetesa, objavljeno je u časopisu Journal of Epidemiology and Community Health.
Stariji pacijenti češće imaju infarkt miokarda (IM) bez ST elevacije (NSTEMI), atipičnu prezentaciju, „silent“ ili neprepoznati IM koji se prezentira kao slabost, sinkopa, nespecifični bolovi u epigastriju, te znakove srčanog popuštanja.
