Kronična limfoproliferativna neoplazma i mijelodisplastični sindrom
Mijelodisplastični sindrom u bolesnice s neliječenom kroničnom limfoproliferativnom neoplazmom, prikaz objavljen u Liječničkom vjesniku.
Mijelodisplastični sindrom u bolesnice s neliječenom kroničnom limfoproliferativnom neoplazmom, prikaz objavljen u Liječničkom vjesniku.
Sindrom mijelodisplazije ili mijelodisplastični sindrom (MDS) naziv je za skupinu heterogenih klonskih hematoloških poremećaja hematopoetskih matičnih stanica, praćenih neučinkovitom hematopoezom jedne ili više staničnih linija i pojavom posljedičnih citopenija s povišenim rizikom od progresije u akutnu mijeloičnu leukemiju (AML).
Dijagnostička kategorija mijelodisplastične/mijeloproliferativne neoplazme (MDS/MPN) obuhvaća klonske hematopoetske neoplazme koje u vrijeme postavljanja dijagnoze istodobno pokazuju klinička, laboratorijska i/ili morfološka obilježja i mijelodisplastičnog sindroma (MDS) i mijeloproliferativne neoplazme (MPN).
Mijelodisplastični sindrom (MDS) heterogena je skupina klonskih bolesti podrijetlom iz promijenjenih (malignih) hematopoetskih matičnih stanica.
Mijelodisplastični sindrom heterogena je grupa bolesti koje dijele neka klinička i morfološka obilježja. Uzrok im je nepoznat.
Bolesnici koji boluju od mijelodisplastičnog sindroma (MDS) predstavljaju vrlo heterogenu skupinu. Dio bolesnika koji boluje od MDSa niskog rizika ima očekivano trajanje života gotovo isto kao vršnjaci dok se kod bolesnika s MDSom visokog rizika vrijeme do progresije bolesti u akutnu mijeloičnu leukemiju (AML) mjeri u mjesecima, a očekivano trajanje života bez terapije je vrlo kratko.
Klasifikacija i dijagnostika mijelodisplastičnog sindroma (MDS) i mijelodisplastičnih/mijeloproliferativnih neoplazmi (MDS/MPN)
U časopisima The Lancet Oncology i The Lancet Haematology su prošli tjedan objavljeni rezultati dvaju velikih svjetskih istraživanja o malignim bolestima kod djece, u kojima je sudjelovao i Registar za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
APL je prva akutna leukemija u liječenju koje je korištena ciljana terapija, čime joj je prognoza promijenjena od fatalne bolesti s najlošijom prognozom u akutnu leukemiju s mogućnošću postizanja dugotrajnih remisija bez citostatske terapije u >90 % bolesnika s dugotrajnom remisijom u 80 % ovih bolesnika.
Provođenje antibiotske profilakse za vrijeme indukcijske terapije kod djece s akutnom limfatičnom leukemijom značajno smanjuje učestalost bakterijskih infekcija, zaključak je istraživanja prezentiranog na Godišnjem sastanku Američkog društva za hematologiju.
