Mikrobiom je zajednica trilijuna mikroba i njihovih strukturnih elemenata sa značajnim medicinskim potencijalom. Danas se smatra da genom mikrobioma sadrži oko 300 puta više gena nego ljudski genom. Mikrobiom je ključan za održavanje homeostaze i zdravlja organizma. Promjene u mikrobiomu, odnosno disbioza, mogu imati različite negativne učinke na organizam, uključujući i karcinogenezu.
Održavanje sveukupne ravnoteže mikroorganizama (crijevna mikrobiota) u probavnom traktu, nužan je preduvjet i za zdravlje mikroflore i na sluznicama urogenitalnog trakta, jer skup svih mikroorganizama na ljudskom tijelu ili unutar njega sa zaštitnom, strukturnom i metaboličkom ulogom, koji još nazivamo našom mikrobiotom, predstavlja izuzetno kompleksan i važan sustav za očuvanje zdravlja.
Sastav mikrobiote svakog čovjeka jedinstven je “otisak prsta”, a odraz je nasljeđa i načina života, posebice načina prehrane. Pridružite nam se i ove godine 27. 9. u Westinu u Zagrebu na seriji predavanja i usklađenih rasprava u prijateljskom multidisciplinarnom okružju, uz brojne novitete na području mikrobiote i probiotika.
Primjena antibiotika u trudnoći povezana je s povećanim rizikom od upala srednjeg uha i postavljanje ventilacijskih cjevčica u djeteta.
Nakon što su mnoga istraživanja pokazala povezanost između crijevnih mikroorganizama i pretilosti postavilo se pitanje mogućnosti prevencije i liječenja pretilosti manipulacijom crijevnom mikrobiotom.
Rezultati mnogobrojnih istraživanja ukazuju na povezanost crijevne mikrobiote i razvoja pretilosti.
Još jedan mogući dokaz koji potkrijepljuju tzv. Braakovu teoriju o nastanku Parkinsonove bolesti objavljen je u uglednom časopisu Neurology. Prema toj teoriji bolest počinje u perifernim živcima gastrointestinalnog sustava i otamo se širi do središnjeg živčanog sustava putem živca vagusa.
Mikrobiom ustanovljen u najranijim danima ima utjecaj na zdravlje i imunitet tijekom cijeloga života. Već je prepoznata razlika u mikrobiomu pojedinaca koji su dojeni i onih koji nisu, no malo je poznato o tome kako se bakterije prenose od majke na dijete.
Upotreba antibiotika u mlađoj i srednjoj dobi povezana je s pojavom kolorektalnog karcinoma nakon 60. godine života, govore rezultati opservacijske studije objavljene u časopisu Gut.
Poznato je da mikrobiom uvelike utječe na ljudsku fiziologiju, no još se ne zna kako se postižu jedinstvena taksonomska i funkcionalna obilježja mikroorganizama unutar svake tjelesne niše.
