Mali postotak stanovnika Dalmacije pridržava se trenutnih preporuka o mediteranskoj prehrani, objavljeno je u CMJ-u. Potrebno je provesti javnozdravstvene mjere, posebice među mlađim stanovništvom i muškarcima.
Pojam, odnosno definiciju mediteranske dijete prvi je dao slavni američki kardiolog Ancel Keys koji je zadužio suvremeni nutricionizam brojnim revolucionarnim spoznajama. Ancel Keys proveo je polovicu životnog vijeka na prostorima Mediterana tražeći objašnjenje relativno niske učestalosti kardiovaskularnih bolesti stanovnika Mediterana još od pedesetih godina prošloga stoljeća.
Poznate su koristi i blagotvorni učinci mediteranske dijete na zdravlje. Prehrana bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima te niskim udjelom životinjskih masnoća, mliječnih proizvoda i slatkiša, može smanjiti rizik od moždanog udara i do 18 %, navodi se u opservacijskoj studiji provedenoj na 104. 268 nastavnica u Kaliforniji (Californian Teachers Study).
Novo istraživanje provedeno u Grčkoj pokazalo je da mediteranska prehrana može gotovo prepoloviti rizik od razvoja bolesti srca, a primijećeni zaštitni učinak pokazao se neovisnim o razini tjelesne aktivnosti.
Žene koje se strogo pridržavaju mediteranske prehrane imaju dulje telomere, koje su markeri biološkog starenja organizma, objavljeno je u studiji BMJ-a.
Moždani udar je treći najčešći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama i glavni uzrok trajnog invaliditeta u odraslih te česti uzrok demencije, istaknuto je na 190. gerontološkoj tribini, održanoj 18. ožujak 2014. godine. Predavanje, Nove spoznaje u prevenciji, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji moždanog udara u starijih osoba, održala je akademkinja Vida Demarin.
Bolja kvaliteta prehrane u srednjim godinama povezana je sa značajno boljim zdravstvenom stanjem u starijoj dobi, tvrde u studiji objavljenoj u časopisu Annals Of Internal Medicine.
Određeni načini prehrane mogli bi utjecati na vrijeme pojave Huntingtonove bolesti, zaključak je studije objavljene u JAMA Neurology.
Nedavna meta-analiza pokazala je da prehrana u skladu s mediteranskom dijetom značajno smanjuje rizik od ukupne smrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, te pojavnosti Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Pregledom 24 studije znanstvenici s The University of Exeter Medical School proučavali su utjecaj mediteranske prehrane na mozak te na rizik od kognitivnog propadanja.
