Promjene u dobnom sastavu stanovništva Hrvatske karakteriziraju dva usporedna globalna demografska procesa: smanjivanje udjela mladih uz istovremeno povećavanje udjela starog stanovništva. Riječ je o starenju stanovništva ili demografskom starenju, pojmu pod kojim se u literaturi najčešće razumijeva povećanje udjela stanovništva starog 60 i više ili 65 i više godina u ukupnom ...
U ovom radu prikazat ćemo slučaj pacijentice oboljele od paranoidne psihoze koja iza sebe ima dulju povijest psihijatrijskog liječenja klasičnim antipsihoticima, a tijekom posljednje hospitalizacije liječena je monoterapijom – Loquenom, čime je postignuta zadovoljavajuća remisija bez ekstrapiramidnih smetnji.
Pacijenti koji nakon remisije prve epizode psihoze primaju manju dozu antipsihotika ili antipsihotike dobivaju diskontinuirano postižu bolji oporavak, rezultati su ispitivanja objavljenog u časopisu JAMA.
Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje, peto izdanje (DSM-5) u prodaji je od 22. svibnja, nakon revizije od strane 1500 stručnjaka koja je trajala više od deset godina.
Kod mlade bolesnice u dobi od 22 godine, zaprimljene na bolničko liječenje pod dijagnozom nedefiniranog akutnog psihotičnog poremećaja uz pozitivan hereditet, postavljena je sumnja na razvoj shizofrenog procesa te je započeta antipsihotična terapija olanzapinom. Na primijenjenu terapiju je postignut izvrstan terapijski odgovor s potpunom remisijom psihičkog stanja.
Hospitalizacija je još uvijek svojevrsna paradigma liječenja duševnih bolesnika. Treba naglasiti da je u suvremenom liječenju shizofrenog bolesnika hospitalizacija samo jedna od karika u ukupnom nizu postupaka.
Olanzapin je antipsihotik druge generacije, a prema kemijskoj strukturi je tienobenzodiazepinski derivat s receptorskim profilom sličnim klozapinu. U usporedbi s klozapinom olanzapin ima jači antagonistički učinka na dopaminske D2 receptore. On je i antagonist dopaminskih receptora D1,D2,D3 i D4, serotoninskih receptora 5-HT2A, 5-HT2C, muskariniskih receptora M1 M2 M3 i M4 , alfa1 ...
Agresivno ponašanje učestalo se susreće ne samo u svakodnevnoj kliničkoj praksi, nego je to stanje koje, zbog učestalosti pojavljivanja i svojih posljedica privlači sve veću pozornost struke i šire javnosti. Zato se često postavlja pitanje može li se agresivno ponašanje prevenirati ili ublažiti.
Znanstvenici Instituta "Ruđer Bošković" dr. Neli Pivac dodijeljena je danas nagrada "Ante Šercer" za najbolji znanstveni rad u 2011. godini u kojemu se istražuje povezanost između raspodjele genotipova moždanog neurotrofnog čimbenika (BDNF) Val66Met i Alzheimerove bolesti.
Bolesnici s Alzheimerovom bolešću i psihozom ili agitacijom i agresivnim ponašanjem trebaju nastaviti liječenje antipsihoticima, objavljeno je u časopisu New England Journal of Medicine.
