Osobe s KOPB češće obolijevaju od anksioznih poremećaja u usporedbi s općom populacijom. Simptomi anksioznosti utječu na različite aspekte svakodnevnog života, uključujući kvalitetu života i sposobnost za obavljanje fizičke aktivnosti. Psihološke tehnike koriste se kao dio kliničke prakse za liječenje simptoma anksioznosti, međutim malo je dokaza koji bi potvrdili njihovu ...
Rezultati dosadašnjih istraživanja i svakodnevna klinička praksa daju nam za pravo tvrditi da se kod anksioznih poremećaja (poglavito srednje teških i teških) najboljom pokazala kombinirana primjena antidepresiva i kognitivno-bihevioralne terapije.
Normalna anksioznost pojavljuje se u svakodnevnom životu u realno opasnim situacijama, no kad se dogodi da anksioznost kontrolira osobu, radi se o patološkoj pojavi.
Nova knjiga Psihijatrija, u izdanju Medicinske naklade, na originalan način obrađuje sve suvremene teme iz psihijatrije i predstavlja značajan napredak u odnosu na dosadašnje udžbenike iz psihijatrije, kako bogatstvom i aktualnošću sadržaja tako i inovacijama u predstavljanju tema.
Anksiozni poremećaji su najčešći psihički poremećaji dječje i adolescentne dobi. Osnovno obilježje pedijatrijskih anksioznih poremećaja je razvojno neprimjerena razina anksioznosti koja ometa funkcioniranje djeteta. Javljaju se u oko 10-20% djece i adolescenata. Češći su kod djevojčica nakon šeste godine, a odnos između djevojčica i dječaka iznosi 2:1.
Za panični poremećaj pravovremeno postavljanje dijagnoze može biti usporeno zbog somatskih ekvivalenata anksioznosti, a posebno ako je prisutan komorbiditet s nekom od tjelesnih bolesti.
Anksioznost treba promatrati kao kontinuum, na čijem je jednom kraju normalna, svakodnevna anksioznost, a na drugom patološka koja se nalazi u brojnim psihopatološkim poremećajima. Od svih anksioznih poremećaja, u adolescenciji je najčešća socijalna fobija.
Anksioznost (fizološka) javlja se u svakodnevnim situacijama i ima adaptivnu funkciju (čini nas opreznijima, tjera nas na razmišljanje, planiranje, omogućava izbjegavanje ili suprostavljanje opasnosti). Anksioznost postaje poremećaj kada remeti funkcioniranje osobe, kada se javlja neovisno o opasnosti ili traje dugo nakon prestanka opasnosti.
PTSP se javlja kao odgovor na ekstremni stres. U Hrvatskoj, među veteranima Domovinskoga rata, prevalencija PTSP-a je 25 %.
Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) je kronična, kompleksna, recidivirajuća bolest koja predstavlja veliki dijagnostički, terapijski i istraživački izazov. Ukupna prevalencija svih oblika BAP-a je 5%.
