Volonteri u palijativnoj skrbi igraju ključnu ulogu u pružanju podrške ljudima koji su neizlječivo bolesni i približavaju se kraju svog života. Je li proživljeno osobno žalovanje jedan od motiva u pružanju volonterske palijativne srbi?
Fakultet filozofije i religijskih znanosti i Zaklada biskup Josip Lang Organiziraju interdisciplinarni tečaj: Škola emocija.
Umiranje je postalo sve manje vidljivo od kada je smrt preseljena iz zajednice u institucije
Palijativna skrb je potpuna skrb za bolesnika čiju bolest više nije moguće aktivno liječiti. Svrha palijativne skrbi je kontrola simptoma, produženje života uz postizanje najveće moguće kvalitete života za bolesnike i članove njihovih obitelji.
STAR (Stress and Anxiety Research Society) je multidisciplinarna međunarodna organizacija koja okuplja istraživače koji se bave stresom i anksioznošću. Članovi ove organizacije, iz 35 zemalja, okupljaju se jednom godišnje s ciljem prezentiranja rezultata svojih istraživanja te razmjene iskustava u proučavanju anksioznosti i stresa, suočavanja s njima i metoda tretmana.
U Hrvatskoj je tijekom 2009. godine od posljedica kardiovaskularnih bolesti (KV) umrlo 25 976 osoba (49,6% ukupnog mortaliteta) čime one predstavljaju veliki javnozdravstveni problem.
Za mnoge ljude prvih par tjedana nakon dijagnoze vrlo su teški. Ljudi oboljeli od maligne bolesti i njihovi najbliži proživljavaju različite osjećaje koji se mogu izmjenjivati iz dana u dan. Neki od njih su: poricanje, ljutnja, strah, stres, bol, nedostatak samokontrole i samopouzdanja, tuga i depresija, krivnja, usamljenost i nada.
Žalost zbog smrti važnih osoba u životu povezana je s izrazito povećanim rizikom od infarkta miokarda u predstojećim danima. Utjecaj može biti najveći među pojedincima s visokim kardiovaskularnim rizikom, objavljeno je u časopisu Circulation.
Žalovanje - tugovanje je proces, koji se javlja nakon za nas značajnog gubitka i neminovno prati smrt, rastavu i napuštanje veze. Znak je zdravlja i omogućuje nam prihvaćanje neizbježnih životnih gubitaka; završavanjem psihosocijalnog prijelaza, pospješuje naš rast, razvoj i sazrijevanje.
U dva članka prim. mr. sc. Dr. Tereze Salajpal navedene su značajke normalnog tugovanja koje se javlja nakon svih prelomnih događaja u našem životu, svih gubitaka (smrti, pobačaja, rastave, napuštanja partnera, gubitka organa, zdravlja, posla, materijalnih dobara itd.). Dakako, žalovanje je najizraženije nakon smrti nama značajnih osoba.
