Kliničko iskustvo ukazuje na postojanje psihičkih smetnji i disfunkcionalnosti djece i adolescenata čiji roditelji boluju ili su iznenada preminuli zbog kardiovaskularnih bolesti (bez prethodno poznate bolesti), te da se za pomoć javljaju kada su se smetnje već kronificirale, a njihov početak koincidira s početkom bolesti ili sa smrću roditelja.

Prevencija, liječenje i rehabilitacija kardiovaskularnih bolesti u prvom su redu usmjereni na biomedicinski pristup oboljelom, no neophodno je imati u vidu i psihološku nadgradnju te emocionalna zbivanja kod djece oboljelih roditelja.

Razvojno specifične karakteristike i dinamika djetinjstva i adolescencije mogu biti modificirane bolešću roditelja, uz nepovoljan utjecaj na normalan razvoj i funkcioniranje (neurotska identifikacija, parentifikacija, separacijska anksioznost) kao i potencijalni razvoj komplikacija. Iz navedenog smatramo kako bi svi sudionici dijagnostičkog, terapijskog i rehabilitacijskog procesa kardiovaskularnih bolesti trebali biti upoznati s povezanošću kardiovaskularnih bolesti roditelja i mogućeg razvoja psihičkih smetnji kod njihove djece. Ovime bi se omogućila prevencija odnosno pravodobna (rana) intervencija.

Sanja Štrbe, Andrea Ražić, Trpimir Jakovina, Ana Kordić, Aran Tomac, Damir De Zan
Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb