Definicija i prevalencija

Prema definiciji International Association for the Study of Pain (IASP, 1986.), bol je neugodni osjetni i emocionalni doživljaj povezan s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva.

Oko 25 % pacijenata iz ordinacije obiteljske medicine žali se na tegobe vezane za vratnu kralježnicu. Bol u području vratne kralježnice je kompleksan multifaktorijalni fenomen koji nastaje kao posljedica interakcije brojnih biopsihosocijalnih faktora (više kod kronične boli). Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca.

Etiologija

Razlikujemo 3 osnovne vrste boli:

1) neuropatska bol – uzrokovana oštećenjem ili bolešću somatosenzornog sustava,

2) nociceptivna bol – uzrokovana oštećenjem somatskih tkiva,

3) miješana bol – nastala kombiniranjem neuropatske i nociceptivne boli.

Vrlo je važno poznavati mehanizam nastanka boli odnosno razlog istoj kako bi se moglo adekvatno liječiti bolesnike.

Bol u području vrata spada u grupu kombinirane boli, a mogu je uzrokovati sve strukture smještene u području vrata (meka tkiva, koštane i krvožilne strukture), a može se raditi i o tzv. prenesenoj boli (s drugog mjesta uzroka nastanka iste). Ne isključujemo postojanje i tzv. kronične idiopatske netraumatske boli u vratnom segmentu kralježnice.

Dijagnoza

Dijagnostika cervikalnog sindroma u ordinaciji obiteljske medicine uključuje detaljnu anamnezu (kad je nastala bol, s čime je pacijent povezuje, koliko dugo traje, kakvog je intenziteta, širi  li se (u ruke, glavu ili leđa), što je pogoršava/poboljšava, pojačava li se noću...) te klinički pregled što podrazumijeva utvrđivanje stupnja mobilnosti vrata (kretnje lijevo-desno, gore-dolje te kružne kretnje).

Slijedeći je na redu rtg vratne kralježnice (ali ne odmah i ne kod svih), a ponekad i EMG ruku. 

Simptomi i znakovi bolesti

Pacijenti s cervikalnim sindromom najčešće se žale na ograničenu pokretljivost vrata u smjeru lijevo-desno, gore-dolje, što je praćeno bolom različitog intenziteta (na skali od 1 do 10) i karaktera (od tupe boli do sijevajućih bolova).

Može biti sa ili bez širenja u ruke, leđa i glavu, s ili bez promjena na koži. Dalje slijedi ispitivanje odgovora na podražaj u bolnom području te zahvaćenom dermatomu. Može biti pojačan odgovor na podražaj koji je očekivano bolan (hiperalgezija), ali i na podražaj koji nije očekivano bolan (alodinija, npr. smeta ih običan dodir i sl.). Može se pojaviti i herpes zoster u području vrata, ali to nije toliko često.   

Diferencijalna dijagnoza

Najčešći razlog je tjelesna neaktivnost, odnosno, slabost mišića vrata, zatim degenerativne promjene vratne kralježnice.

Nespecifična bol u vratu relativno je čest muskuloskeletni poremećaj zbog kojeg se pacijenti javljaju u ordinaciju obiteljske medicine svom izabranom liječniku.

Najčešći razlog je tjelesna neaktivnost, odnosno, slabost mišića vrata, zatim degenerativne promjene vratne kralježnice i na kraju razlog boli može ležati u okolnim mekotkivnim strukturama vrata, ali i grudnog koša.

Bol može biti provocirana nekim pokretom, trzajem, ali nastati i zbog okolinskih, vanjskih čimbenika, ali i udarac u tu ili okolnu regiju tijela. Uzrok može biti i psihogeni.

Liječenje

Liječenje može biti nefarmakološko i farmakološko te prvenstveno ovisi o stupnju boli na VAS-u (vizualno-analognoj skali boli) i duljini trajanja boli (akutna, subakutna ili kronična bol).

Kod AKUTNE boli

1) nefarmakološko liječenje: a) krioterapija (masaža ledom) se preporučuje kod naglo nastalog spazma mišića (uzrokovano naglim pokretom ili trzajem), b) biostimulirajući ultrazvuk mišića vrata uz korištenje nekog antireumatskog gela s ciljem postizanja jontoforeze, c) akupunktura.

2) farmakološko liječenje – za brzo kupiranje boli – analgetici: paracetamol i/ili nesteroidni antireumatici: diklofenak rapid ili ibuprofen-lizin u preporučenoj dozi.

Kod KRONIČNE boli

1) nefarmakološko liječenje – uključuje fizikalnu terapiju u vidu vježbanja, plivanja i klasičnu fizikalnu terapiju 1 - 2 x godišnje.

2) farmakološko liječenje – nesteroidni antireumatici (NSAR) uz obične analgetike (budući se radi o kombiniranoj boli). Od NSAR preporučuju se oni s najmanjom incidencijom gastrointestinanih komplikacija u vidu krvarenja – ibuprofen.

Prevencija

Tjelesna aktivnost cijelog tijela, posebice vratnog segmenta, ima dugotrajnu korist za pacijenta s nespecifičnom boli vratnog segmenta kralježnice što se tiče funkcije i strukture istog.

Literatura

1. P.A.I.N. Primijenimo analgeziju na ispravan način. Inicijativa protiv boli. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatsko društvo za liječenje boli HLZ, Tečaj trajne edukacije 2015. godine
2. Cheng CH. Su HT. Long-term effects of therapeutic exercise on nonspecific chronic neck pain_a literature review. J Phys Ther Sci 2015;27:1271-6
3. Malfliet J., Kuipers M.,Dolphens M.i sur: Lack of Evidence for Central Sensitization in Idiopathic, Non-Traumatic Neck PAIN: A Systematic Rewiew. Pain Physician 2015;:18:223-236
4. Capo-Juan MA. Cervical myofascial pain syndrome. Narrative review of physiotherapeutic treatment. An sist.Sanit Navar 2015;, 38:105-115