Povremeno uzimanje droga

Prema različitim statističkim izvještajima 5-25 % odraslih osoba u razvijenim zemljama povremeno uzimaju droge. Takva pojava naziva se vikend konzumacija, rekreacijsko uzimanje ili slično. Obzirom da je ovako veliki broj osoba izloženih djelovanju nedozvoljenim supstancama, problem poprima epidemijske razmjere.

Učinak droga najjače se očituje u promjeni ponašanja, odnosno centralnom živčanom sustavu. S druge strane nerijetko se javljaju manifestacije na kardiovaskularnom sustavu. Kompleksnost kardiovaskularnih manifestacija povećava se uzimanjem više različitih droga odjednom.

Kokain, amfetamini i ecstasy

Pod utjecajem kokaina ili amfetamina može se izazvati ishemija miokarda ili infarkt miokarda, neovisno o tome ima li bolesnik koronarnu bolest ili ne.

Svoje djelovanje na kardiovaskularni sustav, amfetamini, kokain i ecstasy ostvaruju simpatikotonijom. Kokain i njegov kristalni oblik crack inhibiraju ponovnu pohranu noradrenalina i dopamina. Razina cirkulirajućih kateholamina može biti povišena do 5 puta u odnosu na normalnu. Amfetamin i njegov derivat ecstasy djeluju oslobađajući noradrenalin, dopamin i serotonin iz centralnog i autonomnog živčanog sustava.

Simpatomimetska aktivacija dovodi do različitih oblika tahikardija i vazokonstrikcije. Učinak na arterijski krvni tlak je nepredvidiv, a ovisi i o potencijalnim komorbiditetima. Nerijetko se zabilježe visoke vrijednosti arterijskog krvnog tlaka kod inače normotenzivnih osoba.

Pod utjecajem kokaina ili amfetamina može se izazvati ishemija miokarda ili infarkt miokarda, neovisno o tome ima li bolesnik koronarnu bolest ili ne.

Mehanizam uzrokovanja ishemije ili čak infarkta miokarda nije do kraja jasan. Simpatomimetički, povećava se zahtjev miokarda za krvi uz vazospazam, ali kokain može uzrokovati i stvaranje tromba posredovano smanjenjem razine proteina C i antitrombina, a povećanjem razine tromboksana.

Opetovano uzimanje kokaina može uzrokovati opetovane vazospazme i valove hipertenzije što u konačnici dovodi do oštećenja endotela i ubrzanja ateroskleroze. Isti mehanizam može dovesti i do disekcije aorte.

Ovakva dinamika može dovesti i do oštećenja srčanih zalistaka te endokarditisa uzrokovanog neobičnim uzročnicima kao što je kandida, pseudomonas ili klebsijela. Nerijetko ovakvi endokarditisi imaju fulminantan tijek s destrukcijom zalistaka i formacijom apscesa.

Kokain i amfetamini mogu dovesti do plućne hipertenzije i do nekardiogenog plućnog edema.

Kardiomiopatija uzrokovana kokainom ili amfetaminima posredovana je ponavljanim epizodama subendokardijalne ishemije, destrukcijom miocita i fibrozom. Bitan faktor su i teški metali prisutni u nekim preparatima kokaina.

Logična posljedica simpatikomimetskog djelovanja je električna nestabilnost miokarda što dovodi do raznih supraventrikulskih i ventrikulskih tahikardija. Tome dodatno može pridonijeti prisutnost ožiljka ili ishemije. S druge strane kokain ima i svojstvo slično antiaritmicima iz 1 skupine (blokiranje natrijskih kanala) te tim mehanizmom može uzrokovati produženje PQ intervala, proširenje QRS kompleksa te produljenje QT intervala. Također može uzrokovati i različite oblike bradikardija uključujući sinusni arest, ali i atrioventrikulski blok različitog stupnja.

LSD i psilocibin

Simpatomimetsko djelovanje se klinički očituje u midrijazi, tahikardiji (najčešće sinusnoj), hipertenziji i hiperrefleksiji.

Morfin i heroin

Opioidi djeluju na vazomotorni centar tako da povećavaju tonus parasimpatikusa i smanjuju tonus simpatikusa, povećavaju oslobađanje histamina što dovodi do bradikardije i hipotenzije.

Morfin i njegov sintetski analog heroin su najčešće korišteni opioidi. Djeluju na vazomotorni centar tako da povećavaju tonus parasimpatikusa i smanjuju tonus simpatikusa. Uz to povećavaju oslobađanje histamina, a sve skupa dovodi do bradikardije i hipotenzije. Postoji više izvještaja o povećanju ektopijske aktivnosti, fibrilaciji atrija i ventrikulskim tahiaritmijama uslijed djelovanja opioida. Predoziranje heroinom može dovesti i do nekardiogenog plućnog edema. Mehanizam nastanka vjerojatno leži u oštećenju alveokapilarne membrane. Klinički je bitno da ovakav plućni edem može nastupiti kasno nakon uzimanja heroina, tj. i do 24 sata nakon uzimanja droge.

Hlapljive supstancije

Isparavajuće supstancije mogu uzrokovati ventrikulske aritmije i infarkt miokarda što dovodi do smrti.

Među adolescentima česta je zloupotreba isparavajućih supstancija (inhalacija ljepila, otapala i sl.). Djelovanje se očituje euforijom i osjećajem neranjivosti.

Isparavajuće supstancije mogu uzrokovati jako ozbiljne manifestacije kao što su ventrikulske aritmije i infarkt miokarda što dovodi do smrti. Uzimanje ovih supstancija direktno u usta korištenjem spreja može snažno aktivirati vagus što može dovesti do asistolije, ali i do sekundanih ventrikulskih aritmija. 

Kanabis

Kod bolesnika s ishemijskom bolesti srca, pod utjecajem kanabisa povećava se učestalost anginoznih napadaja.

Kanabis ima dvojako djelovanje na autonomni živčani sustav ovisno o apsorbiranoj dozi. Niže i srednje doze povećavaju tonus simpatikusa dok veće doze uzrokuju snižavanje tonusa simpatikusa, a povećanje tonusa parasimpatikusa s posljedičnom hipotenzijom i bradikardijom. Publicirano je više izvještaja o izazivanju tranzitornih promjena T valova i ST spojnice nakon uzimanja kanabisa. Iako povećava atrijsku i ventrikulsku ektopijsku aktivnost, nisu zabilježeni slučajevi s životno ugrožavajućim bradikardijama ili tahikardijama. Ipak se zna da se kod bolesnika s ishemijskom bolesti srca, pod utjecajem kanabisa povećava učestalost anginoznih napadaja.

Uzevši u obzir sve navedene manifestacije zloupotrebe droga, na incident zloupotrebe droga trebamo posumnjati kod bolesnika s neobjašnjivim kardiovaskularnim simptomima i promijenjenim ponašanjem.

Literatura

1. Ghuran A, Nolan J. Recreational drug misuse: issues for the cardiologist. Heart 2000;83: 627-33.
2. Bashour T. Acute myocardial infarction resulting from amphetamine abuse: spasm thrombus interplay. Am Heart J. 1994;128: 1237-8.
3. Heesch CM, Wilhelm CR, Ristich J, Adnane J, Bontempo FA, Wagner WR. Cocaine activates platelets and increases the formation of circulating platelet containing microaggregates in humans. Heart. 2000;83: 688-95.
4. Borowiak KS, Ciechanowski K, Waloszczyk P. Psilocybin mushroom (Psilocybe semlanceata) intoxication with myocardial infarction. Clin Toxicol. 1998;36: 47-9.
5. Osterwalder JJ. Patients intoxicated with heroin or heroin mixtures: how long should they be monitored? Eur J Emerg Med. 1995;2: 97-101.
6. Flanagan RJ, Ives RJ. Volatile substance abuse. Bull Narc. 1994;46: 49-78.
7. Wiseman MN, Banim S. “Glue sniffer's” heart? BMJ. 1987;294: 739.
8. Kochaar M, Hosko MJ. Electrocardiographic effects of marijuana. JAMA. 1973;225: 25-7.