x
x

Samoliječenje glavobolje – primjeri iz prakse

  Darija Herak , mag. pharm.

  05.06.2019.

Prema epidemiološkim podacima, više od 90% ljudi je najmanje jednom u životu imalo glavobolju. Glavobolje su među najčešćim zdravstvenim tegobama, no ipak manje od 50% bolesnika potraži liječničku pomoć.

Samoliječenje glavobolje – primjeri iz prakse

Zbog svakodnevnog kontakta s bolesnicima koji pate od glavobolje iznimno je važna uloga ljekarnika u sigurnom i efikasnom samoliječenju. Kvalitetnom ljekarničkom skrbi moguće je poboljšati ishode (samo)liječenja i kvalitetu života bolesnika koji pate od glavobolje. Svakako uvijek treba uzeti u obzir individualne razlike u kliničkom odgovoru na različite analgetike.

Ciljevi ljekarničke skrbi za bolesnike s glavoboljama

  • Smanjiti intenzitet napadaja
  • Smanjiti učestalost napadaja i poboljšati kvalitetu života
  • Primijeniti indiciranu farmakoterapiju u ispravnim pojedinačnim i dnevnim dozama, u ispravnim intervalima i u periodu u kojem je indicirano samoliječenje
  • Isključiti neadekvatnu terapiju – neučinkovitu i onu koja uzrokuje nuspojave
  • Izbjeći nuspojave
  • Izbjeći interakcije lijekova
  • Izbjeći prekomjernu uporabu analgetika
  • Izbjeći potencijalnu kronifikaciju boli
  • Educirati bolesnike o čimbenicima koji provociraju napadaje
  • Prema potrebi preporučiti adekvatnu dodatnu terapiju uz analgetike
  • Prepoznati ozbiljne simptome i pravovremeno uputiti pacijenta liječniku na daljnju obradu

Samoliječenje primarne tenzijske glavobolje

Gospođa, 43 godine, službenica koja radi u blizini ljekarne, dolazi po redovnu terapiju. Žali se na povećan opseg posla na radnom mjestu te izrazito loše spava u posljednjih tjedan dana. Želi nešto brzo i učinkovito za ublažavanje glavobolje. Iz razgovora saznajemo da se glavobolja javlja 10ak puta mjesečno. Do sada je isprobala različite analgetike, a najčešće koristi kombinirane analgetike jer 'to uvijek ima u kućnoj ljekarni'. Ne puši i ne pije alkohol, ali navodi da svakodnevno pije 3 do 4 kave. Od ostalih tegoba navodi povremenu anksioznost i vrlo rijetku blagu žgaravicu, ali bez kroničnih gastrointestinalnih problema.

Dosadašnja farmakoterapija

  • levotiroksin 50 µg, svakodnevno za hipotireoidizam 1×1 tableta ujutro natašte
  • diazepam 2 mg, za anksioznost 3×1 tableta
  • kombinirani analgetik (paracetamol 210 mg + propifenazon 250 mg + kodeinfosfat 10 mg + kofein 25 mg), kod pojave glavobolje 2-3×2 tablete

Detektirani i potencijalni problemi

  • Svakodnevni rizični čimbenici za okidanje tenzijske glavobolje: stres, nedostatak sna, sjedilački način života, konzumiranje pića s kofeinom
  • Kombinirani analgetik indiciran je za kratkotrajno liječenje boli koja se ne smanjuje primjenom samog paracetamola, NSAIL-a (nesteroidnog antireumatika) ili acetilsalicilatne kiseline
  • Primjena analgetika s potencijalom razvoja ovisnosti
  • Potencijalna interakcija kodeina iz kombiniranog analgetika i diazepama: pojačava depresiju središnjeg živčanog sustava
  • Potencijalni stimulativni učinak kofeina iz kombiniranog analgetika: može uzrokovati nesanicu i razdražljivost
  • Upitna učinkovitost primijenjenog analgetika: često je potrebna maksimalna dnevna doza
  • Rizik od kronifikacije glavobolje i razvoja glavobolje uzrokovane pretjeranom upotrebom lijekova

Plan ljekarničke skrbi

  • Upozoriti na moguće probleme zbog korištenja kombiniranog analgetika
  • Ovisno o prethodnim pozitivnim iskustvima bolesnice i podnošenju lijekova odabrati odgovarajući analgetik s manjim potencijalom razvoja ovisnosti i bez značajnih interakcija s ostalim korištenim lijekovima
    • Paracetamol, kod pojave bolova 3 − 4 × 500 − 1000 mg; prva je preporuka u liječenju boli

ili

  • Ibuprofen, kod pojave bolova 3 × 400 mg; NSAIL s najmanjim rizikom gastrointestinalnih nuspojava, zbog bržeg nastupa djelovanja i boljeg terapijskog odgovora u odnosu na klasičan oblik ibuprofena, prednost može imati oblik soli s lizinom
  • Osvijestiti bolesnici životne navike koje dovode do učestalijih epizoda glavobolje - eliminirati ili prema mogućnosti smanjiti rizične čimbenike
  • Predložiti aktivnosti koje mogu smanjiti pojavnost glavobolje: aerobna aktivnost minimalno 30 minuta dnevno, unos dovoljne količine vode, uredno spavanje, suplementacija magnezijem
  • Dogovoriti ponovni posjet ljekarni kako bi se popratila uspješnost samoliječenja

Samoliječenje sekundarne glavobolje

Gospodin, 34 godine, trener veslanja, žali se na prehladu – glavobolju i začepljen nos. Ne boluje od kroničnih bolesti. Inače ne voli piti lijekove jer se boji navikavanja, ali trenutno ga simptomi jako ometaju u radu pa je ipak odlučio popiti lijek. Jučer je popio kombinirani preparat za liječenje simptoma prehlade koji mu nije pomogao kod glavobolje, a navodi i da je nakon uzimanja lijeka osjećao nešto poput omaglice i ubrzano lupanje srca te mu je to stvaralo veliku nelagodu.

Dosadašnja farmakoterapija

  • kombinirani preparat za liječenje simptoma prehlade (paracetamol 500 mg + kofein 25 mg + fenilefrin 5 mg + terpin hidrat 20 mg + askorbatna kiselina 30 mg), jednokratno 1×1 tableta

Detektirani i potencijalni problemi

  • neželjene reakcije na fenilefrin iz kombiniranog preparata
  • poddozirana analgetska terapija
  • neliječena sekundarna glavobolja
  • neliječena kongestija nosa koja može uzrokovati i pojačati glavobolju
  • nedostatak indikacije za upotrebu terpin hidrata
  • skeptičnost prema lijekovima

Plan ljekarničke skrbi

  • Obustaviti primjenu prethodno korištenog kombiniranog preparata za liječenje simptoma prehlade
  • Savjetovati upotrebu lokalnog nazalnog dekongestiva i učestalo ispiranje nosne sluznice morskom vodom ili fiziološkom otopinom
  • Prema smjernicama i prethodnim iskustvima bolesnika savjetovati uzimanje adekvatnog analgetika, u adekvatnoj dozi i to pravovremeno, kod prvih znakova boli zbog bržeg i učinkovitijeg djelovanja
Lijek Doza
paracetamol 3-4×1000 mg
ibuprofen 3×400 mg
naproksen 2-3×220-440 mg
ketoprofen 3×50 mg
acetilsalicilatna kiselina 4×300-1000mg

 

  • Prethodne neželjene reakcije na lijek najvjerojatnije su nastale zbog fenilefrina, te bi bilo korisno upozoriti gospodina da ubuduće izbjegava upotrebu preparata koji ga sadrže
  • Po ozdravljenju dogovoriti ponovni posjet ljekarni s mogućnošću prijave nuspojave, kako bi gospodinovo iskustvo koristilo u budućim istraživanjima i analizama sigurnosti lijeka, a njemu dalo pozitivnu sliku o ljekarništvu i ublažilo skeptičnost prema lijekovima

Literatura

  1. Jančuljak, D., Dijagnostički i terapijski pristup pri glavoboljama, Medicus 2019;28(1):7-12
  2. Petravić, D., Glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova – pristup bolesniku, Medicus 2019;28(1):7-12
  3. Bach-Rojecky, L., Brzodjelujući oblik ibuprofena u liječenju boli, Medicus 2015;24(2):147-154
  4. Puljak, L., Sapunar, D.,Fenomen boli – anatomija, fiziologija, podjela boli, Medicus 2014;23(1):7-13
  5. Mimica Matanović, S., Farmakokinetika i farmakodinamika analgetika, Medicus 2014;23(1):31-46
  6. Grupa autora, CASI Priručnik za samoliječenje, Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih lijekova, Zagreb, 2017.
  7. Francetić, I. i sur., Farmakoterapijski priručnik, 7. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2015.
  8. HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Euthyrox, odobreno 24.10.2017.
  9. HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Plivadon, odobreno 21.6.2018.
  10. HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Lekadol, odobreno 16.3.2015.
  11. HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Ibuxin Rapid, odobreno 25.5.2018.
  12. HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Normabel, odobreno 12.6.2015.
  13. HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Coldrex, odobreno 15.9.2016.