Samoliječenje glavobolje – primjeri iz prakse
Darija Herak , mag. pharm.
05.06.2019.
Prema epidemiološkim podacima, više od 90% ljudi je najmanje jednom u životu imalo glavobolju. Glavobolje su među najčešćim zdravstvenim tegobama, no ipak manje od 50% bolesnika potraži liječničku pomoć.
Zbog svakodnevnog kontakta s bolesnicima koji pate od glavobolje iznimno je važna uloga ljekarnika u sigurnom i efikasnom samoliječenju. Kvalitetnom ljekarničkom skrbi moguće je poboljšati ishode (samo)liječenja i kvalitetu života bolesnika koji pate od glavobolje. Svakako uvijek treba uzeti u obzir individualne razlike u kliničkom odgovoru na različite analgetike.
Ciljevi ljekarničke skrbi za bolesnike s glavoboljama
- Smanjiti intenzitet napadaja
- Smanjiti učestalost napadaja i poboljšati kvalitetu života
- Primijeniti indiciranu farmakoterapiju u ispravnim pojedinačnim i dnevnim dozama, u ispravnim intervalima i u periodu u kojem je indicirano samoliječenje
- Isključiti neadekvatnu terapiju – neučinkovitu i onu koja uzrokuje nuspojave
- Izbjeći nuspojave
- Izbjeći interakcije lijekova
- Izbjeći prekomjernu uporabu analgetika
- Izbjeći potencijalnu kronifikaciju boli
- Educirati bolesnike o čimbenicima koji provociraju napadaje
- Prema potrebi preporučiti adekvatnu dodatnu terapiju uz analgetike
- Prepoznati ozbiljne simptome i pravovremeno uputiti pacijenta liječniku na daljnju obradu
Samoliječenje primarne tenzijske glavobolje
Gospođa, 43 godine, službenica koja radi u blizini ljekarne, dolazi po redovnu terapiju. Žali se na povećan opseg posla na radnom mjestu te izrazito loše spava u posljednjih tjedan dana. Želi nešto brzo i učinkovito za ublažavanje glavobolje. Iz razgovora saznajemo da se glavobolja javlja 10ak puta mjesečno. Do sada je isprobala različite analgetike, a najčešće koristi kombinirane analgetike jer 'to uvijek ima u kućnoj ljekarni'. Ne puši i ne pije alkohol, ali navodi da svakodnevno pije 3 do 4 kave. Od ostalih tegoba navodi povremenu anksioznost i vrlo rijetku blagu žgaravicu, ali bez kroničnih gastrointestinalnih problema.
Dosadašnja farmakoterapija
- levotiroksin 50 µg, svakodnevno za hipotireoidizam 1×1 tableta ujutro natašte
- diazepam 2 mg, za anksioznost 3×1 tableta
- kombinirani analgetik (paracetamol 210 mg + propifenazon 250 mg + kodeinfosfat 10 mg + kofein 25 mg), kod pojave glavobolje 2-3×2 tablete
Detektirani i potencijalni problemi
- Svakodnevni rizični čimbenici za okidanje tenzijske glavobolje: stres, nedostatak sna, sjedilački način života, konzumiranje pića s kofeinom
- Kombinirani analgetik indiciran je za kratkotrajno liječenje boli koja se ne smanjuje primjenom samog paracetamola, NSAIL-a (nesteroidnog antireumatika) ili acetilsalicilatne kiseline
- Primjena analgetika s potencijalom razvoja ovisnosti
- Potencijalna interakcija kodeina iz kombiniranog analgetika i diazepama: pojačava depresiju središnjeg živčanog sustava
- Potencijalni stimulativni učinak kofeina iz kombiniranog analgetika: može uzrokovati nesanicu i razdražljivost
- Upitna učinkovitost primijenjenog analgetika: često je potrebna maksimalna dnevna doza
- Rizik od kronifikacije glavobolje i razvoja glavobolje uzrokovane pretjeranom upotrebom lijekova
Plan ljekarničke skrbi
- Upozoriti na moguće probleme zbog korištenja kombiniranog analgetika
- Ovisno o prethodnim pozitivnim iskustvima bolesnice i podnošenju lijekova odabrati odgovarajući analgetik s manjim potencijalom razvoja ovisnosti i bez značajnih interakcija s ostalim korištenim lijekovima
- Paracetamol, kod pojave bolova 3 − 4 × 500 − 1000 mg; prva je preporuka u liječenju boli
ili
- Ibuprofen, kod pojave bolova 3 × 400 mg; NSAIL s najmanjim rizikom gastrointestinalnih nuspojava, zbog bržeg nastupa djelovanja i boljeg terapijskog odgovora u odnosu na klasičan oblik ibuprofena, prednost može imati oblik soli s lizinom
- Osvijestiti bolesnici životne navike koje dovode do učestalijih epizoda glavobolje - eliminirati ili prema mogućnosti smanjiti rizične čimbenike
- Predložiti aktivnosti koje mogu smanjiti pojavnost glavobolje: aerobna aktivnost minimalno 30 minuta dnevno, unos dovoljne količine vode, uredno spavanje, suplementacija magnezijem
- Dogovoriti ponovni posjet ljekarni kako bi se popratila uspješnost samoliječenja
Samoliječenje sekundarne glavobolje
Gospodin, 34 godine, trener veslanja, žali se na prehladu – glavobolju i začepljen nos. Ne boluje od kroničnih bolesti. Inače ne voli piti lijekove jer se boji navikavanja, ali trenutno ga simptomi jako ometaju u radu pa je ipak odlučio popiti lijek. Jučer je popio kombinirani preparat za liječenje simptoma prehlade koji mu nije pomogao kod glavobolje, a navodi i da je nakon uzimanja lijeka osjećao nešto poput omaglice i ubrzano lupanje srca te mu je to stvaralo veliku nelagodu.
Dosadašnja farmakoterapija
- kombinirani preparat za liječenje simptoma prehlade (paracetamol 500 mg + kofein 25 mg + fenilefrin 5 mg + terpin hidrat 20 mg + askorbatna kiselina 30 mg), jednokratno 1×1 tableta
Detektirani i potencijalni problemi
- neželjene reakcije na fenilefrin iz kombiniranog preparata
- poddozirana analgetska terapija
- neliječena sekundarna glavobolja
- neliječena kongestija nosa koja može uzrokovati i pojačati glavobolju
- nedostatak indikacije za upotrebu terpin hidrata
- skeptičnost prema lijekovima
Plan ljekarničke skrbi
- Obustaviti primjenu prethodno korištenog kombiniranog preparata za liječenje simptoma prehlade
- Savjetovati upotrebu lokalnog nazalnog dekongestiva i učestalo ispiranje nosne sluznice morskom vodom ili fiziološkom otopinom
- Prema smjernicama i prethodnim iskustvima bolesnika savjetovati uzimanje adekvatnog analgetika, u adekvatnoj dozi i to pravovremeno, kod prvih znakova boli zbog bržeg i učinkovitijeg djelovanja
Lijek |
Doza |
paracetamol |
3-4×1000 mg |
ibuprofen |
3×400 mg |
naproksen |
2-3×220-440 mg |
ketoprofen |
3×50 mg |
acetilsalicilatna kiselina |
4×300-1000mg |
- Prethodne neželjene reakcije na lijek najvjerojatnije su nastale zbog fenilefrina, te bi bilo korisno upozoriti gospodina da ubuduće izbjegava upotrebu preparata koji ga sadrže
- Po ozdravljenju dogovoriti ponovni posjet ljekarni s mogućnošću prijave nuspojave, kako bi gospodinovo iskustvo koristilo u budućim istraživanjima i analizama sigurnosti lijeka, a njemu dalo pozitivnu sliku o ljekarništvu i ublažilo skeptičnost prema lijekovima
Literatura
- Jančuljak, D., Dijagnostički i terapijski pristup pri glavoboljama, Medicus 2019;28(1):7-12
- Petravić, D., Glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova – pristup bolesniku, Medicus 2019;28(1):7-12
- Bach-Rojecky, L., Brzodjelujući oblik ibuprofena u liječenju boli, Medicus 2015;24(2):147-154
- Puljak, L., Sapunar, D.,Fenomen boli – anatomija, fiziologija, podjela boli, Medicus 2014;23(1):7-13
- Mimica Matanović, S., Farmakokinetika i farmakodinamika analgetika, Medicus 2014;23(1):31-46
- Grupa autora, CASI Priručnik za samoliječenje, Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih lijekova, Zagreb, 2017.
- Francetić, I. i sur., Farmakoterapijski priručnik, 7. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2015.
- HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Euthyrox, odobreno 24.10.2017.
- HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Plivadon, odobreno 21.6.2018.
- HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Lekadol, odobreno 16.3.2015.
- HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Ibuxin Rapid, odobreno 25.5.2018.
- HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Normabel, odobreno 12.6.2015.
- HALMED, Sažetak opisa svojstava lijeka, Coldrex, odobreno 15.9.2016.