Ultrazvuk srca

Ultrazvuk srca je najznačajnija slikovna metoda u kardiologiji jer zahtijeva bliski kontakt pacijenta i ultrasonografičara, a time predstavlja visoki rizik za širenje infekcije tijekom izvođenja. S obzirom na tu realnost, tijekom pandemije potrebno je pridržavati se nekih mjera da bi izvođenje pretrage minimiziralo mogućnost prenošenja infekcije. Budući da se radi o bolesti o kojoj još dosta toga ne znamo, potreban je dodatni oprez. U skladu s tim Europsko kardiološko društvo je donijelo preporuke za planiranje i izvođenje ultrazvučne pretrage srca.

Kako započeti ultrazvuk srca?

Pretraga počinje procjenom COVID-19 statusa pacijenta (laboratorijski test, epidemiološka anamneza, klinička slika, rendgenska slika). Pri tome razlikujemo pristup negativnom, suspektnom i pozitivnom pacijentu. Ultrazvučnu pretragu najbolje je napraviti uz krevet bolesnika jer je na taj način osoblje i oprema najmanje izloženo prijenosu infekcija.

Pretraga mora biti indicirana i treba dati odgovor na postavljeno kliničko pitanje o kojemu ovisi daljnji terapijski postupak.

Indikacije za izvođenje pretrage u COVID-19 negativnih kardioloških pacijenata

Indikacije za izvođenje pretrage u COVID-19 negativnih kardioloških pacijenata su akutno zatajenje srca, bolesti srčanih zalistaka, endokarditis, akutni koronarni sindrom u nestabilnih pacijenata, ali i pacijenti s tipičnim stenokardijama i bez promjena u EKG-u. To su pacijenti među kojima ima kandidata za daljnju invazivnu obradu. Indikaciju ima i nemali broj onkoloških pacijenata na kemoterapiji kod kojih treba procijeniti moguću kardiotoksičnost iste, kao i ciljani pregled procjene hemodinamske značajnosti perikardijalnog izljeva.

COVID-19 negativni pacijenti s niskim kardiovaskularnim rizikom i bez dodatnih simptoma su isključivo za daljnje kliničko praćenje. Kod COVID-19 negativnih pacijenata izvodi se standardizirani ultrazvučni pregled.

Kod COVID-19 pozitivnih i viskorizičnih pacijenta može se učiniti fokusirani ultrazvučni pregled (dimenzije i funkcije srčanih kaviteta, morfologija zalistaka, hemodinamska značajnost perikardijalnog izljeva).

Pregledi rutinskih bolesnika i asimptomatske kontrole

Pregledi rutinskih bolesnika i asimptomatske kontrole ne bi se trebali raditi.

Preporuka je da se izvodi transtorakalni ultrazvučni pregled, a za transezofagijski su indikacije sužene jer je to pretraga najvišeg rizika za ultrasonografičara zbog značajne kontaminacije aerosolom tijekom izvođenja pretrage. Transezofagijski ultrazvuk treba izbjegavati kad god je to moguće, a ako ga je potrebno napraviti, onda je obavezan prethodni bris na SARS-CoV-2. Kod COVID-19 pozitivnih potrebno je transezofagealni ultrazvuk zamijeniti drugom slikovnom metodom.

Organizacija eho laboratorija

Organizacija eho laboratorija ovisi o prostoru i broju aparata, a idealan bi bio rad na prenosivom aparatu uz krevet bolesnika i po mogućnosti od strane iskusnog ehosonografičara. Za COVID-19 bolesnike potrebna je odvojena prostorija i uređaj. Prostor treba imati kut gdje bi stajala zaštitna oprema i kut za oblačenje, a ista bi se skidala u prostoru gdje se vrši pretraga. Boravak u prostoriji bi trebao biti što kraći i bez miješanja suspektnih i negativnih pacijenata. Ako nije moguće prostorno odvajanje te dvije skupine pacijenata, onda ih treba odvojiti makar vremenski. Nakon pretrage je potrebna dezinfekcija prostora nakon svakog bolesnika, a nalaz se piše u drugoj prostoriji.

Zaštitna oprema

Nošenje zaštitne opreme za pacijente vrlo niskog rizika (kategorija 3) obuhvaća mjere kontaktne izolacije (kirurška maska, jednokratni ogrtač, kapa i rukavice). Pacijenti niskog rizika (kategorija 2) zahtijevaju viši stupanj zaštitne opreme (osim kirurške maske i kape treba staviti i zaštitne naočale, na tijelo ide kirurški ogrtač na kojeg se stavi jednokratni ogrtač, rukavice i kaljače). Kod visokorizičnih bolesnika (kategorija 1) ide najviši stupanj zaštitne opreme s FFP2/FFP3 maskom, vizirom i dvostrukim rukavicama uz kapu, naočale, kaljače, kirurški i jednokratni ogrtač. Pacijenti bi trebali imati zaštitne maske tijekom pretrage i boravka u prostoriji.

Literatura

1.  European Society of Cardiology: ESC Guidelines for the Diagnosis and Management of CV Disease during the COVID-19 Pandemic, April 2020
2. Diagnosis of Cardiovascular Conditions in COVID-19; ESC Guidance for the Diagnosis and Management of CV Disease during the COVID-19 Pandemic, April 2020.
3. Cardiac Imaging Best Practices During the COVID-19 Pandemic; Diagnostic and Interventioanl Cardiology, April 2020.
4. COVID-19 pandemic and cardiac imaging: EACVI recommendationes on precautions,indications, prioritization, and protection for patiensand healtcare personnel; European Heart Journal - Cardiovascular Imaging (2020) 0, 1–7 REVIEW doi:10.1093/ehjci/jeaa072
5. Postupnik RS za ehokardiografiju i slikovne metode u kardiologiji za ehokardiografske preglede u vrijeme COVID-19 pandemije; https://www.kardio.hr/2020/04/28/webinari-rs-za-ehokardiografiju-video-zapisi/