Dijagnostički kriteriji i diferencijalna dijagnoza OKP-a

Opsesivni simptomi ili kompulzivne radnje ili oboje, moraju biti prisutni najmanje dva tjedna te moraju biti izvor patnje ili ometati uobičajene bolesnikove aktivnosti.

Suvremene međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema MKB-10 i DSM-IV-TR, svrstavaju OKP u skupinu anksioznih poremećaja jer:

A)    anksioznost je često povezana s opsesijama i opiranjem kompulzijama,

B)    anksioznost i napetost obično popuštaju kada se prepusti kompulzijama,

C)    OKP se često pojavljuje uz druge anksiozne poremećaje.

Prema MKB-10 klasifikaciji, za konačnu dijagnozu OKP-a, opsesivni simptomi ili kompulzivne radnje ili oboje, moraju biti prisutni najmanje dva tjedna te moraju biti izvor patnje ili ometati uobičajene bolesnikove aktivnosti. Opsesivni bi simptomi trebali imati ove karakteristike:

• misli ili impulsi moraju biti prepoznati kao vlastiti,
• mora postojati bar jedna misao ili radnja koja se, i unatoč otporu, ponavlja iako mogu biti prisutne i druge misli kojima se pojedinac više ne opire,
• misao ili radnja koja se ponavlja ne smije sama po sebi biti ugodna (jednostavno oslobađanje od napetosti ili anksioznosti ne podrazumijeva se kao zadovoljstvo u ovom slučaju),
• misli, slike ili impulsi moraju biti neugodno ponavljajući.

Opsesivne teme slične su u svim kulturama i narodima. Opsesivni strahovi često uključuju strah da će se nekome dogoditi zlo jer osoba nije provjerila da li je isključen štednjak ili glačalo ili da će pregaziti pješaka jer nesmotreno vozi, mogu uključivati misli kako će nekog ozljediti, da su zaraženi bakterijama ili prljavštinom. Npr. misao da će nekog ozlijediti nožem može dovesti do izbjegavanja  noževa. Prisilno pranje ruku čest je kompulzivni ritual koji dovodi do crvenila kože i ekskorijacija koje se mogu zamijeniti sa alergijskim dermatitisom.  

Mnoge poznate ličnosti pokazivale su simptome OKP-a: Martin Luther (1483-1543), Howard Hughes (1905-1976, američki milijunaš), nogometaš David Beckham, glumica Jessica Alba i pjevač Justin Timberlake.

Dijagnoza OKP-a

Dijagnoza OKP-a obično je jasna, ali je povremeno teško razdvojiti OKP od depresije, fobije, psihoze ili opsesivno kompulzivnog poremećaja ličnosti.

Opsesije su ego-distone, bolesnik im se opire i prepoznaje da imaju porijeklo u njemu. Bolesnici pate zbog preokupiranosti mislima i/ ili radnjama za koje znaju da su neadekvatni.

Svi drugi poremećaji mogu biti u komorbiditetu s OKP-om, a da bi se postavila dijagnoza OKP-a, simptomi OKP-a ne smiju biti tek sekundarni nekom drugom poremećaju. Poremećaj nije posljedica neposrednih fizioloških učinaka neke tvari (npr. droge, lijeka) ili općeg zdravstvenog stanja (2).

Diferencijalna dijagnoza OKP-a

Diferencijalna dijagnoza OKP-a sažeto je prikazana u Tablici 2.(2).

Poremećaji uzimanja hrane s opsesijama vezanim uz hranu i težinu

Poremećaji sheme tijela (dismorfofobija) s opsesijama o izgledu tijela, osim težine

Tik – (iznenadni, brzi, povratni, neritmički stereotipni motorički pokret ili vokalizacija- treptanje očima, plaženje jezika, nakašljavanje) i Stereotipni tik – ( ponavljajuće. prividno prisilno, nefunkcionalno motoričko ponašanje npr. lupanje glavom, trešnja tijelom). Nasuprot kompulzijama tikovi nisu usmjereni na neutralizaciju opsesija.

Trihotilomanija, Socijalna ili Specifična fobija

Hipohondrija s opsesijama vezanim za bolest koje se boje.

Panični poremećaj ili generalizirani anksiozni poremećaj (kad je opsesivna anksioznost jako izražena)

Opsesivne ruminacije kod depresije (obično su sukladne raspoloženju)

Teški opsesivno kompulzivni poremećaj ličnosti (pervazivna zaokupljenost kontrolom perfekcionizmom, redom)

Paranoidna psihoza (npr. sumanutosti o trovanju, a ne strahovi od zaraze)

Socijalna fobija (kad se socijalne situacije izbjegavaju jer pogoršavaju OKP)

Poremećaji kontrole poriva (opetovana ponašanja vezana uz ugodu ili gratifikaciju- npr. kompulzivno kockanje, kompulzivno trošenje ili kompulzivno seksualno ponašanje)

Skrining tes

Pri dijagnsoticiranju OKP-a pomaže korištenje Zohar-Fineberg opsesivno kompulzivnog skrining testa (Z-FOCS) prikazanog u Tablici 3 (3).

5 skrining pitanja za opsesivno kompulzivni poremećaj:

Čistite li pretjerano ili perete ?

Provjeravate li često stvari?

Postoji li misao koja vas brine i opterećuje, koje biste se željeli osloboditi, ali ne možete?

Trošite li puno vremena za obavljanje svakodnevnih aktivnosti?

Jeste li opterećeni  urednošću i simetrijom?

Yale-Brownova opsesivno-kompulzivna ljestvica

Yale-Brownova opsesivno-kompulzivna ljestvica (Yale-Brown Obsessive Compulsive Scale, Y-BOCS) procjenjuje intenzitet poremećaja u osoba s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Veći dio ljestvice zahtijeva samoprocjenu ispitanika, a završna procjena uključuje i kliničku procjenu ispitivača. To je polustrukturirana ljestvica, koja koristi listu pitanja za svaku od 10 čestica. Čestice se ocjenjuju od 0 do 4 (0 = nema, 4 = ekstremno), a ocjena intenziteta se temelji na iskazu ispitanika i opservaciji tijekom intervjua. Prije

ispitivanja ispitivač treba objasniti ispitaniku definiciju opsesivnih ideja i kompulzivnog ponašanja. Prednosti su kratkoća i jednostavnost primjene. Nedostatak je korištenje samo u studijama opsesivno- kompulzivnog poremećaja. Značajna prednost je mogućnost procjena intenziteta simptoma koji ne ovise o vrsti ili broju aktualnih simptoma. Također se koristi za procjenu promjene simptoma tijekom liječenja. Prava korištenja pripadaju autoru W. K. Goodmanu (4,5).

Literatura

1. World Health Organization: The ICD-10. Classification of Mental and Behavioral Disorders: Clinical Descriptions and Diagnostic Guidelines.Geneva, World Health Organization, 1992

2.American Psychitric Association: Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 4^th Edition , text revision. Washington, DC,American Psychiatric Association, 2000.

3. Joseph Zohar and Naomi A. Fineberg, 2006

4. Bajs M, Janović Š, Štrkalj Ivezić S, Bajs M: Instrumenti u procjeni anksioznosti i anksioznih poremećaja, Medix  2007; 71:75-78

5. Goodman WK, Price LH, Rasmussen SA, Mazure C, Fleischmann, RL Hill CL, Henninger GR, Charney DS: The Yale-Brown Obsessive Compulsive Scale: part I. Development, use, and reliability. Arch Gen Psychiatry 1989; 46:1006–1012