Šestogodišnja ekonomska i strukturna kriza u Hrvatskoj dovela je do značajnog pada socioekonomskog standarda te je imala veliki utjecaj na zdravstveni sustav naše zemlje. U tom kontekstu, provedena je studija o učestalosti depresije i burnout sindroma liječnika, te njihovoj povezanosti sa stresom na radnom mjestu.

U istraživanju je sudjelovalo 459 liječnika Kliničkog bolničkog centra Rijeka podijeljenih u 3 skupine obzirom na prirodu posla i izloženost sličnim izvorima stresa: kiruršku, nekiruršku i dijagnostičku. Za prikupljanje podataka korištena su 4 upitnika: Upitnik o sociodemografskim i profesionalnim značajkama ispitanika, Occupational Stress Assessment Questionnaire (OSAQ), Maslach Burnout Inventory Human Services Survey (MBI-HSS) i Beck Depression Inventory II (BDI-II). Za ispitivanje povezanosti stresa na radu s depresijom i burnout sindromom, korišten je Spearmanov koeficijent korelacije i logistička regresija.

Odaziv istraživanju bio je sa stopom odgovora od 62,3%. Svaki peti od 286 liječnika smatrao je stresnim sve ispitivane izvore stresa. Prosječna prevalencija umjerene i teške depresije bila je 12,2%. Emocionalna iscrpljenost visokog stupnja zabilježena je kod 43,6%, depersonalizacija kod 33,5%, a osjećaj niskog osobnog postignuća kod 49,1% liječnika. Rezultati upitnika o depresiji i MBI-HSS upitnika nisu pokazali statistički značajnu razliku između tri ispitivane skupine. Gotovo svi stresori bili su u korelaciji s depresijom i sindromom izgaranja te se izloženost većini stresora pokazala značajnim prediktorom istih.

Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti da je sindrom izgaranja liječnika u Hrvatskoj prisutan u visokom stupnju u usporedbi s rezultatima studija u drugim zemljama, dok su podaci o depresiji slični onima u dosadašnjoj objavljenoj literaturi. Stres na radu može imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje i kvalitetu rada liječnika, stoga je potrebno poduzeti ciljane mjere za prevenciju i smanjenje stresnih događaja. 

Morana Tomljenović, Branko Kolarić, Dinko Štajduhar, Vanja Tešić