Posljednjih mjeseci registrirano je i povećanje broja oboljelih s MERS-CoV infekcijom u zemljama Arapskog poluotoka, koji čine 85% ukupno oboljelih. Najveći broj oboljelih s područja Bliskog istoka dolazi iz Saudijske Arabije, koji čine 90% oboljelih prijavljenih na tom području.
Ovakva brojnost oboljelih na višestrukim lokacijama Bliskog istoka upućuje na činjenicu da bi virus mogao biti široko rasprostranjen ili da je nešto u čemu se virus nalazi rasprostranjeno diljem cijelog Arapskog poluotoka, a najviše u Saudijskoj Arabiji. Prema postojećim spoznajama, glavni animalni rezervoar MERS-CoV (engl. Middle East respiratory syndrome coronavirus) su deve, koje bi mogle imati važnu ulogu u izravnom ili neizravnom prijenosu virusa na ljude.
Uobičajeni znakovi i simptomi pri bolničkom prijemu
Raspoloživi podaci upućuju da se virus vjerojatno prenosi direktnim kontaktom i indirektno putem kontaminiranih predmeta, a moguće i zračnim putem. Prosječna inkubacija MERS-a je 5 do 6 dana, s rasponom od 2 do 14 dana.
Uobičajeni znakovi i simptomi pri bolničkom prijemu uključuju vrućicu, zimicu/tresavicu, glavobolju, neproduktivni kašalj, dispneju i mialgiju. Ostali simptomi mogu biti grlobolja, rinitis, produktivni kašalj, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, proljev i abdominalna bol. Dokazi o prijenosu infekcije sa bolesnika s blagim simptomima su ograničeni, a trenutno nema dokaza širenja infekcije preko asimptomatskih slučajeva.
Raspoloživi podaci upućuju da se virus vjerojatno prenosi direktnim kontaktom i indirektno putem kontaminiranih predmeta, a moguće i zračnim putem.
Prosječna inkubacija MERS-a je 5 do 6 dana, s rasponom od 2 do 14 dana.
Smrtnost kod registriranih slučajeva MERS-a iznosi oko 40%, pri čemu je ona veća kod osoba starije dobi i osoba s kroničnim bolestima.
Rizik infekcije MERS-CoV za hrvatske građane
Premda vrlo nizak, rizik unosa infekcije MERS-CoV u Hrvatsku postoji, pa zdravstveni djelatnici trebaju biti na oprezu. Rano identificiranje oboljelog sa sumnjom na MERS-CoV infekciju i primjena mjera sprečavanja infekcije imaju ključnu ulogu.
Rizik infekcije MERS-CoV za hrvatske građane procjenjuje se kao vrlo nizak. Također, rizik zaražavanja MERS-CoV naših građana koji putuju na Bliski istok ili Južnu Koreju procjenjuje se kao vrlo nizak.
Premda vrlo nizak, rizik unosa infekcije MERS-CoV u Hrvatsku postoji, pa zdravstveni djelatnici trebaju biti na oprezu. Rano identificiranje oboljelog sa sumnjom na MERS-CoV infekciju i primjena mjera sprečavanja infekcije imaju ključnu ulogu.
Mogućnost MERS-CoV infekcije u osoba koje dolaze u Hrvatsku ili se vraćaju u Hrvatsku s područja Bliskog istoka ili Južne Koreje i zadovoljavaju kriterije definicije slučaja koji se moraju ispitati i testirati je mala, ali zahtijeva testiranje na MERS-CoV infekciju.
Većina epidemija MERS-CoV bila je povezana sa zdravstvenim ustanovama. SZO je zaključila da su postojali propusti u pridržavanju mjerama sprečavanja infekcija u bolnicama u Saudijskoj Arabiji i to je uzrokovalo širenje infekcije u bolnicama. Time se nameće zaključak da ključnu ulogu u sprečavanju širenja infekcije ima strogo pridržavanje mjera za sprečavanja infekcije u zdravstvenim ustanovama. Do sada, svi slučajevi u Južnoj Koreji povezani su sa zdravstvenim ustanovama.
Rizik za kontakte s potvrđenim slučajem MERS-CoV infekcije je nizak, no kontakte oboljelih osoba treba nadzirati 14 dana nakon zadnje izloženosti i svaki febrilitet ili respiratornu bolest treba odmah ispitati.
Savjeti putnicima
Putnicima koji odlaze u Južnu Koreju daju se upute o pravilnoj respiratornoj higijeni, čestom pranju ruku, posebice ako se posjećuju zdravstvene ustanove. Treba se pridržavati savjeta lokalnih zdravstvenih institucija. Trenutno se ne preporučuje ograničavanje putovanja.
Svi putnici za Bliski istok trebaju izbjegavati nepotreban kontakt s devama.
Putnici trebaju često prati ruke vodom i sapunom te održavati higijenu, posebice prije i nakon posjete farmama, tržnicama i štalama. Pod povećanim rizikom razvoja teških oblika MERS-CoV infekcije su osobe koje boluju od dijabetesa, bubrežne insuficijencije, kronične plućne bolesti i imunokompromitirane osobe. Putnici trebaju izbjegavati konzumaciju svježeg, neprokuhanog mlijeka bilo kojeg porijekla, odnosno izbjegavati mliječne proizvode i bilo koju vrstu hrane koja bi mogla biti kontaminirana (onečišćena) životinjskim izlučevinama, a bez prethodnog guljenja, pranja, i/ili pravilne termičke obrade.
Putnicima koji odlaze u Južnu Koreju daju se upute o pravilnoj respiratornoj higijeni, čestom pranju ruku, posebice ako se posjećuju zdravstvene ustanove. Treba se pridržavati savjeta lokalnih zdravstvenih institucija. Trenutno se ne preporučuje ograničavanje putovanja.
Putnici koji se vraćaju s Bliskog istoka ili iz Južne Koreje, a imaju teške respiratorne simptome, trebaju potražiti savjet liječnika i odmah trebaju spomenuti da su putovali u zahvaćene zemlje kako bi se mogle sprovesti mjere sprečavanja širenja infekcije i dijagnostika.
Osobe koje su akutno bolesne, odnosno imaju simptome zarazne bolesti ne smiju putovati.
Ove preporuke podložne su promjenama temeljem novih saznanja koje se prikupljaju.
