Poznato je da dugotrajno dojenje povezano je sa smanjenom učestalosti infekcija i smanjenim rizikom od prekomjerne tjelesne težine u dječjoj dobi. Cilj istraživanja provedenog u Finskoj bio je otkriti narušava li primjena antibiotika dugoročne protektivne učinke dojenja na zdravlje i postoji li povezanost između duljine dojenja i razvoja crijevne mikrobiote.

U istraživanje je bilo uključeno 226 djece u dobi 2-6 godina. Najveći broj djece bio je dojen 8 mjeseci. Do 1. godine života 57% djece je barem jednom liječeno antibioticima, a do 2. godine 88% djece. Polovica djece liječena je antibiotikom u razdoblju dojenja ili 4 mjeseca nakon odbacivanja majčinog mijeka. Prema rezultatima istraživanja, među djecom koja nisu liječena antibioticima prije odbacivanja majčinog mlijeka, svaki mjesec dojenja smanjio je broj primjena antibiotika tj. bakterijskih infekcija za 5% kasnije tijekom djetinjstva. U skupini djece koja su dojena godinu dana, ukupni broj primjena antibiotika kasnije u djetinjstvu bio je 60% manji u udnosu na broj primjena u skupini djece koja nisu dojena.

U usporedbi s djecom koja su dojena dulji vremenski period (8-16 mjeseci) i nisu bila izložena liječenju antibioticima u razdoblju dojenja ili 4 mjeseca nakon odbacivanja majčinog mlijeka, djeca koja su dojena kraće od 6 mjeseci i nisu bila izložena antibioticima te djeca koja su dojena dulji vremenski period i bila su izložena antibioticima istom razdoblju, imala su značajno manju prisutnost Bifidobacterium sp. i vrste Akkermansia muciniphila - bakterija s korisnim učincima na metabolizam, pokazala je analiza mikrobiološkog sastava fecesa.

U dosadašnjim istraživanjima, liječenje antibioticima u ranoj životnoj dobi i kratkotrajno dojenje, svaki zasebno, povezani su s većim dobivanjem na tjelesnoj težini u djece. Ovo istraživanje pokazalo je da se učinak dugotrajnog dojenja na prevenciju prekomjerne tjelesne težine narušava pri primjeni antibiotika u ranoj životnoj dobi. Naime, u djece koja nisu liječena antibioticima prije odbacivanja majčinog mlijeka zabilježena je redukcija z-vrijednosti za indeks tjelesne mase za 0.08 jedinica, dok se u djece liječene antibioticima učinak dojenja na indeks tjelesne mase (ITM) izgubio. Dakle, protektivni učinak dojenja na vrijednost ITM kasnije tijekom djetinjstva ostvaren je samo u djece koja nisu koristila antibiotike u razdoblju dojenja.

Zaključno, rezultati ovog istraživanja pokazuju da duljina dojenja utječe na dugoročni razvoj crijevne mikrobiote, učestalost bakterijskih infekcija i rizik za prekomjernu tjelesnu težinu, barem do 7. godine života. Primjena antibiotika u ranoj životnoj dobi može oslabiti ili potpuno eliminirati protektivne učinke dugotrajnog dojenja na zdravlje, koji se pripisuju pozitivnom utjecaju majčinog mlijeka na sastav i raznolikost crijevne mikrobiote.