Talijanski su znanstvenici u velikoj multicentričnoj studiji dijagnosticirali pacijentima Alzheimerovu bolest prema postojećim kriterijima prije nego su ih podvrgnuli amiloid PET-u mozga. Nakon PET-a, reevaluirali su dijagnozu i terapiju te procijenili točnost prethodne dijagnoze.

Među 228 sudionika srednje dobi 70 godina, u njih 165 prethodno je dijagnosticirana Alzheimerova bolest (AB). U 137 amiloid-pozitivnih pacijenata na PET-u mozga, 89,9% već je imalo dijagnozu AB, a 86,8% na PET-u amiloid-negativnih pacijenata nisu imali dijagnozu AB.

Ukoliko je pacijent imao dijagnozu AB, negativan PET sken utjecao je na promjenu dijagnoze iz početne AB u non-AB u 46 (79%) pacijenata.  Ukoliko pacijent pak nije imao dijagnosticiranu AB, pozitivan PET sken utjecao je na promjenu iz prethodne non-AB u AB u 16 (53%) pacijenata. Pouzdanost dijagnoze povećala se, dakle, PET skenom. Promjena dijagnoze imala je utjecaj i na nastavak, odnosno prekid liječenja memantinom i inhibitorima acetolkolinesteraze.

Odlaganje amiloida u mozgu ključna je promjena u Alzheimerovoj bolesti, a može se otkriti PET skenom. Amiloid pozitronska emisijska tomografija uz [¹⁸F]-florbetapir kao radiofarmak može poslužiti kao biomarker Alzheimerove bolesti, no unatoč tome što potvrđuje klinički postavljenu dijagnozu i utječe na liječenje, ne koristi se rutinski.