Genitalna regija je često u male djece zahvaćena upalnim dermatozama.

Dijelimo ih u tri skupine ovisno o tome da li su kožne promjene izravno posljedica okluzivnog učinka pelena, a time i ograničene isključivo na pelensku regiju, ili su promjene dio kliničke slike drugih dermatoza, dok zahvaćenost genitalne regije potencirana iritativnim učinkom fecesa i urina. Treću skupinu čine generalizirane sistemske bolesti manifestacija kojih u genitalnoj regiji nije povezana s iritativnim učinkom urina i fecesa.

Prvoj skupini pripadaju iritativni kontaktni „diper“ dermatitis, intertriginozni dermatitis, gljivične infekcije, osobito kvascem iz skupine Candida i granuloma gluteale infantum.

Drugoj skupini pripadaju atopijski dermatitis, seborojični dermaititis i psorijaza, vjerojatno kao posljedica koebnerizacije genitalne regije.

Trećoj skupini dermatoza genitalne regije pripadaju sistemske bolesti praćene egzantemom, poput histiocitoze Langerhansovih stanica i acrodermatitis enteropathica, dermatoza periorificijelne lokalizacije, nastala zbog nedostatka cinka. Ovoj skupini pripadaju i infektivne bolesti, poput buloznog impetiga i skabijesa.

Etologija pelenskog dermatitisa u užem smislu nije do kraja razjašnjena. Bolest je najvjerojatnije posljedica interakcije vlage, trenja, urina i fecesa i prisutnosti mikroorganizama na maceriranoj podlozi. Anatomski je genitalna regija bogata naborima kože koji su idealna mikrookolina za rast gljiva i patogenih bakterija. Promjene mikrobioma su posljedica prekomjerne aktivnosti fekalnih proteaza i lipaza i posljedičnog porasta pH kože, a jedan od vodećih uzroka je i primjena neadekvatnih pripravaka za čišćenje kože. Obzirom na široku diferencijalnu dijagnozu dermatitisa u genitalnoj regiji, neophodno je na vrijeme proširiti dijagnostičku obradu, osobito u klinički nejasnih i terapijski rezistentnih slučajeva.

Suzana Ožanić Bulić, Mirna Šitum

Klinički bolnički centar "Sestre milosrdnice", Zagreb