Voćni se sokovi uopće ne bi trebali uvoditi u prehranu djeteta mlađeg od godinu dana osim ako je medicinski indicirano, navode smjernice. Do treće godine preporučen je unos otprilike pola čaše voćnog soka na dan. Maloj se djeci voćni sokovi ne bi trebali davati prije spavanja. Također ih nije preporučljivo davati u bočicama koje djeci omogućuju konzumiranje voćnih sokova lako i jednostavno kroz cijeli dan. Umjesto toga, bolje je jesti voće u izvornom obliku i piti vodu. Za utaživanje žeđi, dovoljno je majčino mlijeko za dojenčad, a mlijeko ili voda za stariju djecu. Potrebno je da pedijatri redovito razgovaraju s djecom i njihovim roditeljima o preporučenom unosu voćnih sokova te njihovoj eliminaciji iz prehrane ukoliko dijete ima prekomjernu tjelesnu masu.

Voćni sokovi u populaciji se smatraju izvorom vitamina C i dodatnim sredstvom hidracije u zdrave dojenčadi i male djece, a ponekad se preporučaju kod problema s opstipacijom. No, visoki sadržaj šećera povećava dnevni kalorijski unos i povećava rizik nastanka karijesa. Nedostatak proteina i vlakana može uzrokovati poremećaj tjelesne mase. U Americi se voćnim sokom može nazivati samo proizvod spravljen od 100% voća, no najčešće se u sokovima nalazi 10-99% voća te svakojaki zaslađivači, pojačivači okusa i sl.