Riječ je o stanju prekomjernog nakupljanja masnoga tkiva u organizmu s brojnim štetnim i opasnim posljedicama na zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 2014. godine alarmantne podatke koji upućuju na epidemijsku raširenost debljine, s više od 600 milijuna odraslih osoba koje su suočene s tim problemom.

Prevalencija pretilosti u Europi iznosi 4–28 % u muškaraca i 6,2–36,5 % u žena. Istraživanje Eurostata objavljeno potkraj 2016. godine pokazalo je da se od 28 zemalja članica Europske unije Hrvatska po broju pretilih osoba nalazi na 8. mjestu ljestvice (18,7 %), da učestalost raste s dobi (25 % osoba između 45 i 72 godine prekomjerne su tjelesne težine) te da veću sklonost pretilosti pokazuje muški spol (20,7 % muškaraca i 16,8 % žena je pretilo).

Ono što izrazito zabrinjava jest visoka učestalost pretilosti u mlađim dobnim skupinama, posebice u dječjoj dobi (8,8 %). Stoga je iznimno važno pravilno i pravodobno prepoznavanje problema te osiguravanje odgovarajućeg liječenja u dječjoj i adolescentnoj dobi, uz njegovo praćenje i modifikaciju u odrasloj dobi. Indeks tjelesne mase viši od 25 kg/kvadratnom metru izravno je povezan s rizikom od nastanka kronične bubrežne bolesti (glomeruloskleroza uzrokovana debljinom), a u pretilih su osoba povišeni i kardiovaskularna smrtnost te pobol od raznih bolesti. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je pretilost preventabilni čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, dislipidemije, arterijske hipertenzije, kronične bubrežne bolesti i dr., pa je stoga potrebno nastaviti s pridavanjem važnosti stručnoj raspravi i analizi toga problema, njegovih uzroka, posljedica i optimalnih terapija. Jedan od ključnih prioriteta u svakodnevnom radu s bolesnicima mora biti promicanje zdravih životnih navika te kontinuirana edukacija u svrhu prevencije i osvješćivanja društva u cjelini.