Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj je živio 2201 stogodišnjak, što je čak 51,2% više nego 2001. Među njima je bilo 1719 žena i 482 muškarca. Danas ih je zasigurno još mnogo više, a predviđanja su da će do 2050. u Hrvatskoj živjeti 6000 stogodišnjaka. Taj trend rezultat je bolje zdravstvene skrbi, kvalitete života, higijene i općenito napretka civilizacije.   

Stanovnici Okinawe prakticiraju jednu vrstu kultorološke navike koja se na lokalnom jeziku naziva „hara hachi bu“– prema kojoj, na prvi znak sitosti prestaju jesti. To bi značilo da jedu otprilike za 20 % manje od nas, odnosno 400 – 500 kalorija dnevno manje.

Hipotezu o smanjenom kalorijskom unosu u svrhu dugovječnosti podupiru i recentna znanstvena istraživanja. Smanjeni unos kalorija može imati pozitivan učinak na više različitih vrsta tkiva koja zajedno utječu na produženje životnog vijeka. Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (glodavcima i sisavcima), smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Ipak, na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produljiti životni vijek ili produljiti očekivano trajanje života u osoba normalne tjelesne mase, za sada se ne može odgovoriti. Ipak, umjerenost u jelu i piću u zreloj i poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobar ulog u zdravlje i dug život.