Pravilna i odgovarajuća prehrana ima dijetoterapijsku ulogu te zajedno s drugim mjerama liječenja pridonosi ozdravljenju osiguravajući optimalan unos i povoljan odnos svih hranjivih tvari. Na taj način istovremeno utječemo na poboljšanje kvalitete života i umanjenje simptoma liječenja kao što su mučnina, povraćanje, proljev i zatvor. Poboljšanje nutritivnog statusa najviše se može postići odgovarajućim unosom proteina i energije. Energijska vrijednost određuje se individualno tako da zadovolji dnevne potrebe bolesnika. Potreba za vitaminima i mineralima trebale bi biti približno jednake RDA. Procjenjuje se da 50% svih bolesnika oboljelih od raka konzumira određene dodatke prehrani, za koje nisu uvijek jasni zaštitni učinci. Za doze puno veće od preporuka često je opisana interakcija s lijekovima i propisanom terapijom, dok je kod nekih dokazan i štetan učinak na zdravlje (s-karoten, vitamin A ili vitamin E).

Liječenje uzrokuje i određene nuspojave koje mogu dovesti do problema u prehrani kao što je gubitak apetita, poremećaj mirisa, okusa, mučnine, otežano gutanje, rana sitost i sl. O ovim problemima iznimno je važno dati dobre savjete kako olakšati unos hrane i maksimalno moguće smanjiti nuspojave.

Osobe oboljele od malignih bolesti često se žale i na smanjenu sposobnost konzumacije hrane. To se može pripisati sporijoj probavi i odgođenim pražnjenjem želuca.

Zbog toga se preporučaju mali i česti obroci s naglaskom na zajutrak, gdje je iznimno važna uloga dijetetičara. Individualni pristup bolesniku s unosom odgovarajuće hrane koja odgovara bolesniku, a istovremeno je nutritivno bogata, poboljšava ishode liječenja pomažući bolesniku u održavanju odgovarajuće mišićne mase, izaziva manje neželjenih promjena u procesu liječenja te poboljšava kvalitetu života.

Eva Pavić, univ. mag. spec. i Sandra Bival, mag. nutr