Procjene broja liječnika u sljedećih pet godina

Digitalni atlas daje i mogućnost procjene broja ulaska novih liječnika u sustav u sljedećim godinama. Tako je u zdravstveni sustav od 2015. prosječno godišnje ulazilo 488 novih liječnika, pokazuju komorski podaci. U slučaju nastavka takvog trenda može se do sredine 2025. očekivati ulazak nešto više od 2.400 novih liječnika u zdravstveni sustav.

Procjena koliko će liječnika izgubiti hrvatsko zdravstvo u sljedećih pet godina temelji se na podacima o budućim umirovljenjima i procjeni budućeg iseljavanja. U mirovinu do lipnja 2025. odlazi 15 % (2.255) liječnika danas zaposlenih u zdravstvu. U hrvatskom zdravstvu u lipnju 2020. radi više od 15 tisuća liječnika (15.294), od čega 14.094 u javnom zdravstvu.
S druge strane, Komora procjenjuje da će naše zdravstvo iseljavanjem do sredine 2025. dodatno izgubiti oko 420 liječnika i to računajući samo odlaske onih liječnika koji trenutno rade u zdravstvu. Sve to pod uvjetom da se nastavi stabilan trend odlazaka liječnika zaposlenih u hrvatskom zdravstvu u inozemstvo.

Digitalni atlas daje i mogućnost procjene broja ulaska novih liječnika u sustav u sljedećim godinama. Tako je u zdravstveni sustav od 2015. prosječno godišnje ulazilo 488 novih liječnika, pokazuju komorski podaci. U slučaju nastavka takvog trenda može se do sredine 2025. očekivati ulazak nešto više od 2.400 novih liječnika u zdravstveni sustav.

„Svi donositelji odluka o zdravstvu morali bi voditi brigu o ovim trendovima. Zbog duljine trajanja školovanja, a zatim i duljine specijalističkog usavršavanja, u zdravstvu je kadrovske potrebe nužno planirati za razdoblje od 10-15 godina. Preduvjet takvom strateškom upravljanju ljudskim potencijalima je upravo postojanje baze detaljnih demografskih podataka o liječnicima i njihovo kontinuirano praćenje. Stoga je Hrvatska liječnička komora, pokrećući projekt Digitalnog atlasa, imala za cilj da Atlas postane referentna točka za nositelje zdravstvenih politika. Komora će ovu bazu hrvatskog liječništva učiniti dostupnom svim zainteresiranim državnim tijelima kako bi Atlas postao temelj za učinkovito planiranje ljudskih resursa“, istaknuo je dr.sc. Krešimir Luetić, predsjednik HLK.

Kontinuiran rast broja liječnika je standard u Europskoj uniji

Rast broja liječnika kontinuiran je u Europi već desetljećima, pa sukladno tome i broj liječnika u hrvatskom zdravstvu raste iz godine u godinu. Posljedica je to povećane potrebe prije svega zbog produljenja životnog vijeka, kao i sve većeg apsolutnog i relativnog rasta broja građana starijih od 65 godina. Lani je Hrvatska imala više od 800 tisuća stanovnika starijih od 65 godina, a procjene su da će ih 2030. godine biti skoro milijun. Drugi razlog za nužno povećanje potrebnog broja liječnika je sve veća složenost i opseg zdravstvenih usluga i postupaka. Posljednji, ali ne i najmanje važan razlog je da nisu provedene reforme bolničkog sustava, primarne zdravstvene zaštite niti hitne medicinske pomoći. Liječnici su preopterećeni, s velikim brojem prekovremenih sati i već dugo imamo situaciju da su pojedine specijalizacije deficitarne, naglašavaju u Hrvatskoj liječničkoj komori.

Eksponencijalni rast iseljavanja liječnika odmah nakon fakulteta

Od ulaska Hrvatske u EU, Hrvatsku je ukupno napustilo 874 liječnika. Nakon nešto jačeg vala odlazaka u prve dvije godine nakon ulaska u EU, trend odlazaka se stabilizirao na prosječno 125 godišnje. Novi zabrinjavajući fenomen je eksponencijalni rast odlazaka najmlađih liječnika, odmah nakon diplome. Gledajući prema specijalizacijama, u inozemstvo je otišlo najviše specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, a zatim slijede psihijatri, ginekolozi, radiolozi, internisti i ostale specijalizacije.

Kadrovski najugroženija primarna zdravstvena zaštita

Hrvatskoj već sada, u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a, nedostaje 204 obiteljska liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) tj. toliko je zbroj ugovorenih timova bez zaposlenog liječnika - nositelja tima i mjesta gdje uopće nisu ugovoreni timovi. Imajući u vidu, uz postojeći manjak liječnika u PZZ-u, činjenicu da su oni prosječno 4 do 6 godina stariji od bolničkih liječnika i da interes za specijalizaciju obiteljske medicine nije velik, postavlja se pitanje kadrovske održivosti ovog sustava ako se žurno ne krene rješavati ovaj problem. Poseban problem primarnog zdravstva su velike oscilacije u broju pacijenata po jednom liječniku.

„Prosječno u PZZ-u obiteljski liječnik ima 1.643 pacijenta, ginekolog 6.643 pacijentica, dok pedijatar ima 1.416 djece. Uzevši u obzir godišnji broj radnih sati lako je zaključiti kako obiteljski liječnik u Hrvatskoj ima prosječno tek jedan sat za svakog pacijenta godišnje, dok je kod ginekologa ta brojka puno lošija i iznosi samo 15 minuta za svaku pacijenticu godišnje. Pedijatri pak za svako dijete godišnje mogu prosječno odvojiti tek sat i 15 minuta" ističe dr. Ivan Raguž, član Izvršnog odbora HLK, voditelj projekta Digitalnog atlasa.

Pad broja bolničkih specijalista od 2017.

“Preopterećenost primarne zdravstvene zaštite povećava pritisak prema bolnicama koji se prelijeva na bolničke specijaliste. Oni su jedina kategorija koja u zadnje tri godine bilježi negativan trend, što dodatno otežava situaciju” naglašava Raguž. Naime, u odnosu na podatke iz 2017. u 2020. hrvatske bolnice zapošljavaju manje specijalista.

Korisnici podataka

Korisnici podataka iz Atlasa su Ministarstvo zdravstva, HZJZ, HZZO, jedinice lokalne i regionalne samouprave i članovi Komore – liječnici.

HLK je dio Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva otvorila i za građane na poveznici ovdje.

Projekt je Komora započela pripremati 2017. godine.
Podaci se za sada jednom mjesečno razmjenjuju s podacima državnih institucija, a HLK je spremna podatkovno se integrirati u stvarnom vremenu s državnim tijelima.