Ciljevi obilježavanja Svjetskog humanitarnog dana:

• učinkovitije informiranje javnosti o humanitarnim zajednicama, što humanitarni djelatnici rade i izazovima s kojima se suočavaju;
• nevladinim i međunarodnima tijelima i agencijama UN-a daje se prilika da pokažu svoje humanitarne aktivnosti;
• odavanje počasti onima koji su umrli ili su ozlijeđeni tijekom svog humanitarnog rada.

Obilježavanje Svjetskog humanitarnog dana ujedno je i prilika kada trebamo preispitati vlastite živote i razmisliti što mi možemo učiniti kako bismo pomogli ljudima koji su izloženi različitim životnim poteškoćama i dugotrajnim sukobima.

Humanost (čovječnost, ljudskost) je pojam koji predstavlja skup vrijednosti koje čine čovjeka onime što on jest (pozitivno i negativno). Također se odnosi na poštivanje vrijednosti kao što su sreća, dobrobit pojedinca, solidarnost, dostojanstvo, identitet, život, razvoj, sloboda. Humanost znači djelovati - pomagati drugima bez obzira na to koje su rase, nacionalnosti, spola, starosti, vjere i bez obzira na to jesu li ljudi, životinje ili priroda koja nas okružuje. Čovječnost je temelj za postojanje ljudskih prava. Kršenje tih prava tijekom povijesti, ali i danas predstavlja ponekad zločin protiv čovječnosti. Osobine humane osobe su osjećajnost, brižnost, odgovornost, milosrdnost, požrtvovnost, nježnost. Takva osoba stvara bolji svijet za sve koji u njemu žive. Humani čovjek je dobročinitelj, a ta riječ mnogo bolje objašnjava značenje humanosti: činiti dobro!

Altruizam (lat. alter, znači „drugi“) definiramo kao naklonost i težnju dobrobiti drugih, bez očekivanja recipročne koristi. Ne zaboravimo, pomaganje i davanje drugima pomaže i osobi koja daje. To je nesebična briga za dobrobit drugih ljudi, ali i, ne manje važno, način na koji zahvaljujemo na onome što sami imamo. Stavljanje potreba drugih ispred svojih vlastitih pomaže mnogim ljudima da pronađu smisao i svrhu vlastitog života. Da je altruizam najbolji način za preživljavanje tragičnih situacija i životnih promjena potvrđuju primjeri ljudi koji su doživjeli teške životne situacije (bolesti, poplave, ratove, nesreće…). Posvećivanje drugima odvlači usmjerenost na tugu, gubitak i prazninu koju osjećamo u sebi te otvara poglede na nove mogućnosti u svijet oko nas.

Utjecaj dobrih djela na cjelokupno zdravlje

"Ako želiš vidjeti promjenu u svijetu, ti moraš postati ta promjena.“

 Mahatma Ghandi

 Predodređeni smo za pomaganje drugima, dobrota je ključna za opstanak zajednice i zbog nje napredujemo kao pojedinci i kao društvo. Ne samo da će nas usrećiti, pomaganje, ljubaznost i dobrota pozitivno utječu na naše zdravlje. Emocije koje pokrećemo čineći dobra djela poboljšavaju naše mentalno, tjelesno i socijalno zdravlje. Pomaganje i ljubaznost pomažu u regulaciji naših emocija - pobjeđuju strahove, srdžbu, ogorčenost, tugu, osamljenost. Osobe koje redovito pomažu drugima boljeg su mentalnog zdravlja, najčešće imaju bolji imunološki sustav te rjeđe obolijevaju od kroničnih bolesti, manji je rizik za infarkt i razvoj depresije. Značajne su i socijalne posljedice dobrih djela – mogućnost stjecanja novih poznanstava i prijateljstava, stvaranje kvalitetnijih odnosa u našoj okolini. Saznanje da možemo promijeniti nečiji život, makar i sitnicom, povećava nam samopouzdanje i gradi trajan osjećaj osobnog zadovoljstva. Pomaganjem drugima nestaje pritisak da moramo biti savršeni. Uključivanjem u rad civilnih udruga i društava te volontiranjem također stječemo nova znanja i vještine, kao i osjećaj da smo korisni u onome što radimo.

Pomaganje i davanje nas uči da budemo zahvalni na onome što imamo. Tako više cijenimo pozitivne stvari u svom životu i ne uzimamo zdravo za gotovo ono što imamo te se smanjuje osjećaj nezadovoljstva zbog onog što nemamo.

Humani možemo i morali bismo biti svi, svakoga dana. Mnogo je situacija u kojima možemo pokazati svoju humanost: u vlastitoj obitelji, na radnom mjestu, u školi, u mjestu stanovanja, prema prijateljima ili prema sasvim nepoznatim ljudima. Potražite u svojoj okolini - netko sigurno treba vašu pomoć: u susjedstvu, bolnici, Domu za nezbrinutu djecu, Domu za starije i nemoćne, ispred pučke kuhinje, pored kvartovskih kontejnera…

Ne zaboravite, sve dobro što radimo, vratit će se na neki način prije ili kasnije. Trajnu sreću čini naše ponašanje i razmišljanje, svjesnost i zahvalnost. Sreća nije krajnji cilj nego proces koji pridonosi kvaliteti života.

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo