Kao i svaka novost s kontroverznim konotacijama, konoplja je privukla pažnju brojnih zdravstveno i ekološki osviještenih, ali i zabrinutost jednog dijela populacije, budući da se radi o „sestri“ biljke Canabis indica ili kanabisu, s poznatim psihoaktivnim djelovanjem. Međutim, industrijska konoplja Cannabis sativa bitno se razlikuje se od indijske konoplje  jer se ne koristi kao opojna droga već poglavito u industrijske svrhe. Osnovna razlika između ove dvije sestrinske biljke jest u tome što indijska konoplja obiluje fitokanabinoidom THC-om, dok je u industrijskoj konoplji THC prisutan u zanemarivim tragovima te ona nema psihoaktivno djelovanje.

U današnje vrijeme mnoga nekonvencionalna biljna ulja privlače pozornost potrošača uključujući i ulje konoplje. Ulje konoplje ima povoljan nutritivni sastav, a određena istraživanja su pokazala kako blagotvorno djeluje na zdravlje.

Neupitno je da u svojem sastavu ulje konoplje sadrži omega – 6 masne kiseline i to gama - linolensku (GLA) i linolnu masnu kiselinu, a bogato je omega – 3 masnim kiselinama i to alfa – linolenskom.

Omjer omega – 6 i omega – 3 masnih kiselina u ulju konoplje iznosi 3:1, što predstavlja prednost u odnosu na ulja žitarica koja se učestalo koriste u prehrani. Novija istraživanja ukazala su i na sadržaj lignana, biljnih sterola i brojnih drugih biološki aktivnih spojeva u ulju konoplje.

Konoplja intrigira znanstvenike više od 120 godina

U biljci konoplji otkriveno je više od 400 različitih spojeva od čega su oko stotinu spojeva fitokanabinoidi - spojevi koji nisu otkriveni niti u jednoj drugoj biljci. Što sve ova zanimljiva biljka skriva u svom sastavu znanstvenici su počeli otkrivati davne 1895. godine - tada je otkriven prvi kanabionoid. Kanabidiol ili skraćeno CBD treći je po redu izolirani kanabinoidni spoj, a otkriven je 1940. godine, i to oko 20 godina prije najpoznatijeg THC-a. CBD čini 40 % ekstrakta industrijske konoplje i njen je glavni kanabinoid, a važno je naglasiti da nije psihotropan.

U početku se spekuliralo kako kanabinoidi nespecifičnim vezanjem za stanične membrane ispoljavaju svoje djelovanje kod ljudi i životinja, sve do otkrića specifičnih mjesta vezanja ovih spojeva u mozgu životinja. Ranih 90-ih godina prošlog stoljeća znanstvenici su se prilično iznenadili otkrićem da ljudsko tijelo proizvodi svoje vlastite kanabinoide. Jedan od njih je anandamid ili kolokvijalno "molekula sreće" - svoj je naziv ovaj endokanabinoid dobio do sanskrtske riječi ananda što znači sreća i blaženstvo.

Kako djeluje CBD?

Danas znamo kako posjedujemo čitav endokanabinoidni sustav koji regulira našu tjelesnu homeostazu – ravnotežu raspoloženja, sna, apetita, lučenja hormona, boli i imuniteta. Sastoji se od brojnih receptora na stanicama smještenih u mozgu i središnjem živčanom sustavu (CB1 receptori) i receptora u imunološkom sustavu (CB2).

Po principu ključa i brave, THC se veže na receptore u mozgu i središnjem živčanom sustavu, dok primjerice kanabinol ili CBN savršeno odgovara receptorima u imunološkom sustavu. Za CBD možemo reći da je univerzalni ključ koji odgovara i jednom i drugom receptoru.

Međutim, iako ima nizak afinitet vezanja na ove receptore, CBD svoj snažan učinak u organizmu ispoljava na način da "tjera" spojeve koji bi inače svojim vezanjem inaktivirali kanabinoidni sustav. Naš unutarnji neurotransmiter anandamid je vrlo nestabilan, a to je i razlog zašto nismo u stalnom stanju sreće i blaženstva. No, CBD ima moć inhibicije apsorpcije i hidrolize anandamida čime njegova koncentracija u organizmu raste. Naš endokanabinoidni sustav svakodnevno radi pod opterećenjem, a glavna uloga CBD-a je pružiti mu potporu bilo u zdravlju ili bolesti.

Mehanizam djelovanja CBD-a u organizmu uključuje i prevenciju oksidativnog oštećenja stanica jednako dobro ili bolje od vitamina C i E te vezanje na isti receptor na koji se veže i kapsaicin iz ljute papričice poznat po svom protuupalnom djelovanju.

Što kaže znanost?

Ulje konoplje s visokim udjelom CBD-a istražuje se u Brojnim in vitro i istraživanjima na životinjama, a tijekom posljednjih godina provedeno je i više originalnih kliničkih istraživanja.

Temeljna područja u kojima se istražuje CBD su epilepsija (Dravet sindrom), tjeskoba i nesanica, neurodegenerativne bolesti, upale, bolovi, te različite autoimune bolesti i bolesti kože budući da se često promovira i topikalna primjena. Također, istražuje se i suportivna primjena CBD-a kod maligni bolesti.

Osim u ozbiljnim indikacijama, CBD se istražuje i u svakodnevnim situacijama na zdravim ljudima, pa je tako 2011. godine objavljeno istraživanje pokazalo kako CBD posjeduje anksiolitički učinak. U istraživanju su sudjelovala 24 ispitanika s generaliziranim socijalnim anksioznim poremećajem. Polovina ispitanika je 1,5 sat prije javnog nastupa dobila 600 mg CBD-a dok je druga polovina dobila placebo. Rezultati su pokazali kako je skupina koja je dobila CBD osjećala manju tjeskobu i nelagodu tijekom javnog nastupa te su imali bolju koncentraciju u usporedbi sa skupinom koja je dobila placebo.