Sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih (KV) bolesti, sukladno smjernicama, provodimo liječenjem koje, pored promjene životnih navika i primjene medikamentozne terapije, uključuje i sudjelovanje bolesnika u programu kardiovaskularne rehabilitacije (KVR).

Pored smanjenja smrtnosti i pobola te poboljšanja kvalitete života, sudjelovanje u programu KVR ima za ciljeve poboljšati KV funkciju i funkcijski kapacitet, optimizirati medikamentoznu terapiju, utvrditi i liječiti aritmije, educirati bolesnika i obitelj o potrebi promjene životnih navika, poboljšati psihološko stanje i promovirati autonomnost bolesnika u liječenju (1-3).

Program ambulantne KVR u Poliklinici Srčana u Zagrebu provodi multidisciplinarni tim pod vodstvom kardiologa kontinuirano od 1982. godine. Provodi se u prilagođenom prostoru bez arhitektonskih barijera, uz primjenu adekvatne medicinske opreme i osigurano stalno prisustvo kardiologa. Program ambulantne KVR provodi se kod bolesnika koje imaju medicinsku indikaciju i niski ili umjereni KV rizik, a udaljeni su od rehabilitacijskog centra do 50 km ili putuju javnim prijevozom do 60 minuta. Trošak provođenja programa u trajanju od tri mjeseca osigurava D1 uputnica koju izdaje nadležni liječnik obiteljske medicine.

Nakon početnog informiranja o programu ambulantne KVR i privole bolesnika za sudjelovanje, svi članovi tima (kardiolog, fizijatar, klinički psiholog, prvostupnici radne terapije, sestrinstva i fizioterapije) vrše procjenu koja, pored učinjene dijagnostičke obrade, uključuje i bolesnikovo razumijevanje utjecaja KV bolesti i informacije o trenutnom medicinskom statusu, primjenu medikamentozne terapije, prisutnost znakova i simptoma bolesti te komorbiditeta, prethodne i sadašnje razine tjelesne aktivnosti, ishrane i navika, testiranja psihološkog statusa i antropometrijska mjerenja.

Započinje se terapijska edukacija bolesnika i obitelji, koja se odvija istodobno uz KV dijagnostiku. Po početnoj obradi kardiolog stratificira rizik, svrstava bolesnika u funkcijsku skupinu i sastavlja personalizirani plan liječenja.

Naročita pozornost posvećuje se sigurnosti intervencije medicinskom gimnastikom te se, pored ukazivanja na dobrobit tog postupka, na početku bolesniku izdaju upute (odjeća/obuća, obroci/hidracija, nepušenje). Strukturirana intervencija tjelesnom aktivnosti (zagrijavanjem, kondicioniranjem, hlađenjem) provodi se po FITT principima (učestalost, intenzitet, trajanje, vrsta aktivnosti) uz monitoriranje elektrokardiograma, Borgove skale subjektivnog osjećaja opterećenja i praćenje znakova prekomjernog metaboličkog ili cirkulacijskog opterećenja. Tijekom medicinske gimnastike naročita pažnja posvećuje se pravilnom disanju, posturi i pozicioniranju.

Pored procjene psihološkog profila, emocionalnih reakcija i obrambenih mehanizama, psihološke intervencije uključuju i edukaciju o značaju čimbenika rizika, rad na samoefikasnosti, kognitivnoj interpretaciji/percepciji, a sukladno potrebi u njih se uključuju psihijatar i muzikoterapeut.

Svi članovi tima kontinuirano prate bolesnikov individualni napredak. Kod nastupa tegoba ili komplikacija educiran tim promptno reagira ovisno o kliničkoj slici, a u slučaju potrebe može konzultirati i članove konzilija iz drugih gradskih kardioloških ustanova.

Program ambulantne KVR završava finalnom evaluacijom svih članova tima te otpusnim pismom koje sadrži nalaze svih pretraga, preporuke za nefarmakološku i medikamentoznu terapiju i daljnje kontrole. Svim bolesnicima savjetuje se doživotno pridržavanje uputa uz nastavak tjelovježbe.

Mario Ivanuša