Zloćudni tumori grkljana čine 1-2% svih zloćudnih tumora u čovjeka, te je, nakon kože, grkljan najčešća lokacija malignih tumora glave i vrata (Prgomet i sur., 2019.). Istraživanja usmjerena na socijalni profil laringektomiranih osoba u Hrvatskoj ne postoje, a podaci koji se nalaze u literaturi samo su dio općih anamnestičkih podataka unutar različitih istraživanja (dob, spol, stupanj obrazovanja i vrsta posla koji je operirana osoba obavljala ili obavlja). Zbog navedenih činjenica, ali i uočavanja promjena na socijalnom polju, ova tema pobudila je interes istraživača. Cilj rada je prikazati dio rezultata istraživanja usmjerenog na socijalni profil laringektomiranih osoba na području Republike Hrvatske, a koji govore u prilog značajne promjene socijalne slike na varijablama: dob, spol, sociekonomski status i stupanj obrazovanja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Zagreb (2006.), odnos muškaraca i žena tijekom godina se promijenio: 1998. godine iznosio je 13:1, a 2005. godine11:1. Kroz izravan rad s laringektomiranim osobama, te rad Hrvatske zajednice laringektomiranih osoba koja obuhvaća područje cijele RH, uočava se trend porasta operiranih žena, što su rezultati ovoga istraživanja i potvrdili. Također, podaci istraživanja Živković Ivanović (2012.) ukazuju na to da se zloćudni tumor grkljana najčešće pojavljuje u prosječnoj starosnoj dobi od 59,7 god., a rezultati ovoga istraživanja ukazuju na porast broja operiranih u dobi ispod 50 godina. Prema Prgomet i sur. (2019.) karcinom usne šupljine, ždrijela i farinksa u Republici Hrvatskoj češće se otkriva kod zemljoradnika nego u industrijskim,gradskim sredinama, no naši podaci istraživanja govore o porastu oboljelih iz gradskih sredina. Također, prema dosadašnjim podacima oboljeli imaju niži stupanj obrazovanja (Prgomet i sur., 2019.), a rezultati ovoga rada pokazuju trend promjene stupnja obrazovanja, u korist visokoobrazovanih.

Tamara Živković Ivanović, Ema Babić, Ivana Šimić, Ana Dembitz