U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Gut, istraživači su proučavali restriktivnu prehranu koja je uobičajena među starijim osobama, posebno kod onih zbrinutih u domovima za starije i nemoćne. Takav način prehrane smanjuje raznolikost bakterija u crijevima, što ubrzava pojavu simptoma slabosti. Stoga je istraživački tim htio ispitati može li mediteranska prehrana očuvati mikrobiotu crijeva starijih ljudi i promicati održavanje ili čak proliferaciju bakterija povezanih sa zdravim starenjem. Proveli su studiju kojom se proučavao utjecaj pridržavanja mediteranske prehrane  tijekom jedne godine na sastav mikrobiote crijeva i simptome slabosti. 

Analiziran je sastav mikrobiote crijeva 612 osoba u dobi od 65 do 79 godina, prije i nakon početka istraživanja. Prva skupina od 289 sudionika pridržavala se svoje uobičajene prehrane, dok je 323 sudionika slijedilo mediteransku prehranu bogatu voćem, povrćem, orašastim plodovima, mahunarkama, maslinovim uljem i ribom, s niskim unosom crvenog mesa i zasićenih masti. Od ukupnog broja sudionika, 28 je pokazivalo simptome slabosti, 151 je bilo na rubu pojave slabosti, a 433 nije pokazivalo simptome slabosti. Živjeli su u pet različitih zemalja: Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji.

Zaključili su da mediteranska prehrana pomaže u zaustavljanju gubitka bakterijske raznolikosti, a istovremeno povećava broj bakterija povezanih s nekoliko pokazatelja smanjene slabosti, poput brzine hodanja, čvrstoće stiska ruke, pamćenja, kao i smanjene upale. Međusobna povezanost prehrane, mikrobiote crijeva i zdravlja čovjeka složen je fenomen pod utjecajem nekoliko čimbenika, navodi se u studiji. 

Nakon daljnjeg ispitivanja, istraživanje je otkrilo da su promjene u mikrobioti povezane s porastom broja bakterija koje sintetiziraju blagotvorne kratkolančane masne kiseline. Štoviše, smanjio se broj bakterija koje sudjeluju u proizvodnji određenih žučnih kiselina. Njihova prekomjerna proizvodnja može dovesti do povećanog rizika od karcinoma debelog crijeva, inzulinske rezistencije, masne jetre i oštećenja stanica. Povećanje unosa prehrambenih vlakana te vitamina i minerala poput vitamina C, vitamina B6 i B9, bakra, kalija, željeza, mangana i magnezija, u velikoj je mjeri zaslužno za promjenu sastava mikrobiote crijeva. 

Rezultati su neovisni o dobi ili indeksu tjelesne mase osobe, a oba čimbenika utječu na mikrobiotu. Usprkos zemlji podrijetla sudionika, posljedice pridržavanja mediteranske prehrane tijekom 12 mjeseci bile su slične i dosljedne. Autori studije također napominju da se neki učinci zaključuju, a ne izravno mjere. Nekoliko čimbenika kao što su dob, indeks tjelesne mase, stanje bolesti i početni prehrambeni obrasci mogu igrati ključnu ulogu u određivanju opsega uspješnosti interakcije prehrane, mikrobiote i zdravlja čovjeka, objasnili su autori, dodajući kako zdravstvene prednosti mediteranske prehrane nisu ograničene samo na starije osobe.