Niskim krvnim tlakom smatra se sistolički tlak niži od 105 za muškarce i 100 za žene, a dijastolički 70 za muškarce i 65 za žene. Ako je asimptomatska, odnosno ako se ne manifestira neugodnim senzacijama, hipotenzija može imati i pozitivnu stranu – istraživanja su pokazala kako ljudi s nižim krvnim tlakom u pravilu žive duže. No ako je simptomatska, hipotenzija može biti vrlo neugodna.

Najčešći simptomi hipotenzi

Najčešći simptomi hipotenzije koji nastaju zbog smanjenog dotoka krvi (i time potrebnog kisika tkivima) su:

• vrtoglavica (naročito pri ustajanju iz sjedećeg, a pogotovo iz ležećeg položaja – tzv. „ortostatska“ hipotenzija)
• omaglice / zamućenje vida
• mučnina
• pospanost i usporenost
• zbunjenost
• mišićna slabost
• nesvjestica

Uzroci hipotenzije

Uzrok hipotenzije najčešće ostaje nepoznat i vrlo često se pripisuje obiteljskom nasljeđu. No poznato je i nekoliko stanja odnosno uzroka koji su dokazani krivci za pad krvnog tlaka, a među njima su najčešći:

• dehidracija (uslijed povraćanja, proljeva, vrućice, povišene vanjske temperature, pretjerane konzumacije alkohola, pretjeranog vježbanja ili povećane tjelesne aktivnosti)
• pothranjenost
• elektrolitski disbalans
• upotreba antihipertenziva (lijekova protiv povišenog krvnog tlaka – najčešće beta-blokatori, ACE inhibitori i diuretici)
• bolesti srca i krvnih žila (oslabljena srčana funkcija, perikarditis, suženje aorte, tromboza / embolija, poremećaji srčanog ritma – tahikardija i bradikardija)
• smanjen volumen krvi kod krvarenja (uslijed / nakon operativnih zahvata, traume, poroda, krvarenja iz probavnog trakta..)
• snažna bakterijska infekcija (uslijed prolaska bakterijskih toksina u sistemni krvotok kao npr. u akutnoj upali gušterače, upali pluća, težim uroinfektima…)
• upotreba nekih skupina lijekova (analgetici, antidepresivi, anksiolitici, antiparkinsonici…)
• anafilaksija (snažna alergijska reakcija uslijed uboda insekta, primjene određenih lijekova ili konzumacije alergenih prehrambenih namirnica – najčešće kikirikija i orašastih plodova)
• konzumacija većih količina alkohola i / ili narkotika
• emotivna nestabilnost, depresija

Kada je uzrok pada, odnosno niskih vrijednosti krvnog tlaka poznat najprije, naravno, treba ukloniti uzrok te pokušati prevenirati njegovo ponovno javljanje. No, ako uzrok i dalje ostaje pod znakom upitnika, na scenu stupa niz fizičkih, medikamentnih i prehrambenih opcija koje uvelike mogu pomoći te odagnati nepoželjne simptome.

Svakako treba izbjegavati dugo stajanje te naglo ustajanje iz ležećeg i sjedećeg položaja. Također može uvelike pripomoći i mišićni rad uslijed kojeg se iz nogu i ruku krv brže mobilizira i time pojačava i ubrzava cirkulacija. Neki stručnjaci u tu svrhu savjetuju čak nošenje elastičnih čarapa – istih koje se prepisuju kod oslabljene venske cirkulacije nogu te sindroma varikoznih vena.

Saveznička prehrana

Osim stihijskih pokušaja hrvanja s hipotenzijom, preporučljivo je postepeno promijeniti i prehrambene navike te staviti pojavu simptoma pod kontinuiranu kontrolu.

Prvi i osnovni postulat je dovoljan unos tekućine (nešto više od 30 mL / kg tjelesne mase). Odmah uz bok obilnoj hidraciji stoji unos soli. Iako je sol često smatrana glavnim krivcem za većinu kardiovaskularnih oboljenja, strah od njezine konzumacije je opravdan samo u slučaju granične hipertenzije odnosno rizika od povišenog krvnog tlaka.

Kao što to obično biva u pričama o dvije strane novčića, i u slučaju soli nailazimo na dvije suprotstavljene strane: hipo- i hiper-tenziju, pri čemu je sol u hipertenziji suučesnik u zločinu nad krvožilnim sustavom, dok je u hipotenziji prva linija obrane. I u hipotenziji, doduše, ne treba pretjerati s njezinom konzumacijom kako se ne bi preopteretili bubrezi i dovelo organizam do elektrolitskog disbalansa. No, slijedeći zlatno pravilo umjerenosti, konzumacijom soli ćemo svakako dovesti sniženi krvni tlak „pod kontrolu“.

S obzirom da je za pad krvnog tlaka idealno vrijeme nakon (obilnog) obroka, ljudi koji boluju od hipotenzije svakako bi trebali izbjegavati unošenje većih količina hrane odjednom, a naročito obroke bogate ugljikohidratima. Preporučljivo je raspodijeliti obroke u više manjih, nakon obroka ili uz njega piti puno tekućine te pokoji kofeinski napitak.

Nepravilna prehrana, uz mnoge druge poremećaje i bolesti, može uzrokovati i pogoršanje hipotenzije.

Kontinuiran i dovoljan unos vitamina i minerala dovest će organizam u ravnotežu te ublažiti simptome hipotenzije.

Od posebne su pritom važnosti vitamin C (važan za očuvanje funkcije krvnih žila), vitamin E (omogućuje optimalnu opskrbu tkiva kisikom) i vitamini B skupine, naročito vitamin B5 (pantotenska kiselina). Neki od izvora bogatih tim vitaminom su meso, mlijeko, jaja, naranče, banane, avokado, brokula, grah, soja, suncokret i pšenične klice.

Osim optimalne svakodnevne prehrane, povišenog unosa tekućine i soli te redovite mišićne aktivnosti, ponekad je potrebno posegnuti i za dodatnim prirodnim pomagačima. Iskustvo i studije pokazali su kako postoji i određeni broj biljaka koje mogu pomoći pri umjerenom podizanju krvnog tlaka, a to su:

• ginseng
• đumbir
• bademi
• grožđice
• gorčika
• ružmarin
• žutilica
• slatki korijen
• podbjel

Kako korisnih, tako ima i biljaka sa suprotnim učinkom, odnosno čijom bi se upotrebom mogli pogoršati simptomi hipotenzije, a to su:

• celer
• glog
• kopriva
• kadulja
• stolisnik
• češnjak
• hren
• peršin
• turika