Ekonomske krize tijekom povijesti često su bile poticaj za zdravstvene i socijalne reforme.

Rezultat toga bilo je uvođenje sustava opće zdravstvene zaštite i socijalne jednakosti u velikom broju zemalja. Radom objavljenim u časopisu Acta medico-historica Adriatica (AMHA) autori su kronološki prikazali velike gospodarske krize i njihove učinke na zdravstveni i socijalni sustav.

Dva najpoznatija modela zdravstvene zaštite, Bismarckov i Beveridgeov, na kojima se temelji funkcioniranje većine zdravstvenih sustava u svijetu, upravo su proizišli iz velikih ekonomskih kriza.

Pregled povijesnih događaja i iskustva iz prošlosti mogu biti korisna u predviđanju budućih zbivanja i učinaka krize na zdravstvene sustave i zdravlje.

Analiza prijašnjih kriza, kao i trenutačne zdravstvene i gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, i njihova učinka na sustav zdravstva može pomoći u razumijevanju mehanizama djelovanja i posljedica recesije na zdravlje te određivanju smjernica i promjena kojima bi se umanjile potencijalne štete budućih kriza.

Upravo iz iznesenih povijesnih primjera vidi se da kriza može biti poticaj promjena koje u svojoj suštini ne moraju biti negativne. O reakciji društva ovisi koji će biti smjer tih promjena i na samom je društvu da negativne okolnosti koje donosi recesija transformira u aktivnosti koje donose dobrobit i napredak.

Snježana Kaštelan, Boris Kasun, Uršula Kaštelan, Milena Radonjić, Martina Sopta