Zoom online skup - Morning Health Talk - bodovat će Hrvatska liječnička komora s 4 boda za slušače.

Morning Health Talks su događaji namijenjeni umrežavanju dionika zdravstvenog sustava i dionika zainteresiranih za inovacije u zdravstvu s ciljem jačanja lokalnog inovacijskog ekosustava. Tema ovog događaja je Uspješna suradnja u razvoju zdravstvenih inovacija (Successful Partnership in Healthcare Innovation).

U okviru događaja, izv. prof. dr. sc. Maja Čikeš, dr. med. predstavit će akademsku studiju ENVAD-HF koja se provodi u šest istraživačkih centara diljem Europe, a financijski će ju poduprijeti partneri iz industrije.

Projekt RECOGNISED i formiranje konzorcija 21 partnera iz devet zemalja za taj projekt predstavit će dr. sc. Martin de Kort, programski voditelj za znanost u mreži EATRIS (European infrastructure for translational medicine), u kojoj je Hrvatska član promatrač od travnja 2021.

Pozivamo Vas da se pridružite i poslušate o primjerima uspješnih suradnji u razvoju zdravstvenih inovacija te podijelite svoja iskustva tijekom diskusije koja će uslijediti.

Program (pdf)

Primjer uvođenja inovacije u hrvatski zdravstveni sustav – rad tima prof. dr. sc. Frana Borovečkog

Prvi se ovogodišnji Morning Health Talk održao 31. svibnja, a tema mu je bila poticanje inovacija u zdravstvu. Raspravljalo se o metodama financiranja razvoja inovacija i kako te jednom stvorene inovacije uvesti u zdravstveni sustav i pridobiti povjerenje pacijenata i zdravstvenih djelatnika.

Primjer uspješnoga uvođenja inovacija u zdravstveni sustav u Hrvatskoj predstavio je prof. dr. sc. Fran Borovečki, voditelj Centra za translacijska i klinička istraživanja (CETKI) Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditelj Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku KBC-a Zagreb.

U fokus su rada profesora Borovečkog neurološke bolesti, u posljednje vrijeme poglavito Parkinsonova bolest, te tumačenje genetičke podloge i mehanizama koji mogu dovesti do razvoja genetski predisponiranih bolesti. Cilj profesora Borovečkog i njegova tima bio je pronalazak genomskih biomarkera koji bi omogućili dijagnosticiranje bolesti, a želja im je da dijagnostika genomskih aberacija bude što jednostavnija, jeftinija i dostupnija većem broju pacijenata. Svojim su istraživanjima uspjeli razviti genomske testove i uspješno ih uvesti kao standardne testove u hrvatski zdravstveni sustav. Od pet genomskih testova koje u cijelosti pokriva HZZO, čak su četiri testa rezultat rada tima profesora Borovečkog.

Primjer uvođenja inovacije u latvijski zdravstveni sustav – Vigo

Vigo je pametni asistent za rehabilitaciju koji pomaže ljudima koji su doživjeli moždani udar u svakodnevnim kućnim aktivnostima.

Vigo je kao ideja sinuo njegovu začetniku Kristapsu Krafteu, mladom poduzetniku iz Latvije, još tijekom studija. Pohađao je Copenhagen Bussiness School, najprije kao student poslovne ekonomije, ali se preusmjerio na program inovacija u zdravstvu, podupiran od EIT Healtha, koji objedinjuje medicinu i poslovnu ekonomiju. Tijekom studija dvije je godine istraživao moždani udar u dvjema velikim bolnicama: jednoj u Kopenhagenu i jednoj u Latviji. Krafte je prepoznao da je ključno što ranije započeti rehabilitaciju kako bi ona bila učinkovitija, ali i da su trenutačni kapaciteti za rehabilitaciju nedovoljni. No isto tako je prepoznao da sam nema dovoljno medicinskoga iskustva, te da bi postigao da njegov proizvod bude prepoznat, bio mu je potreban partner koji ima odgovarajuće kompetencije s područja medicine. I našao ga je u dr. sc. Janisu Sleznisu, dr. med.

Tijekom razvoja Viga oba su suosnivača posjetila mnoge bolnice u Latviji kako bi što bolje upoznali zdravstveni sustav, ali i imali priliku osobno predstaviti svoju ideju liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima.

Vigo, uz program vježbi, pacijentima nudi ne samo emocionalnu nego i potporu za obitelj i prijatelje u vidu edukacije i praktičnih savjeta. Vigo se trenutačno koristi u sedam velikih latvijskih regionalnih bolnica i rehabilitacijskih centara.

Kako drugi mogu prepoznati vaš proizvod?

U raspravu se uključila prof. dr. sc. Željka Car s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Komentirala je kako ona i njezin tim rade na softverskim rješenjima namijenjenima osobama s različitim poteškoćama, pri čemu surađuju s logopedima, psiholozima i rehabilitatorima, a jedno je od rješenja usmjereno na osobe koje se oporavljaju od posljedica moždanoga udara.

Prof. dr. sc. Borovečki istaknuo je da liječnici često oklijevaju prihvatiti inovacije i da se radije koriste postojećim i poznatim rješenjima. Stoga je za njihovo prihvaćanje inovacije bitno educirati ih i predočiti im dokaze koji potvrđuju koristi inovacije. Osim kliničke validacije, iznimno je bitno i financijski validirati svoje rješenje. Ako želite svojom inovacijom ući u zdravstveni sustav, potrebno je pokazati da vaše rješenje, osim što je klinički bolje od dosadašnjih te na taj način stvara dodatnu vrijednost za pacijente, također je i financijski isplativo te tako olakšava masovnu provedbu i korištenje. Prihvaćanje inovacije od drugih stručnjaka zahtijeva edukaciju i vrijeme, istaknuo je profesor Borovečki.

Suosnivači Viga, osim povjerenja liječnika, morali su steći povjerenje i niza drugih struka poput fizioterapeuta i psihologa, ali i od samih pacijenata. Kontaktirali su različite udruge osoba koje se oporavljaju od moždanoga udara i razgovarali s njima o njihovima potrebama te tako prilagodili svoj proizvod potrebama ciljnih korisnika. Bila su potrebna čak četiri kruga prilagodbe Viga dok proizvod nije zadovoljio potrebe ciljnih korisnika. Kontaktirali su i bolnice i rehabilitacijske centre, i sve su institucije bile otvorene za komunikaciju. Važno je što ranije uključiti bolnice i liječnike u razvoj zdravstvene inovacije; bolnice su za Viga čule prije medija, što kod inovacija nije čest slučaj. Bitno je izravno se obratiti institucijama kako biste stekli njihovo povjerenje, naglasio je Krafte.

U raspravu se uključila prof. dr. sc. Željka Car s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Komentirala je kako ona i njezin tim rade na softverskim rješenjima namijenjenima osobama s različitim poteškoćama, pri čemu surađuju s logopedima, psiholozima i rehabilitatorima, a jedno je od rješenja usmjereno na osobe koje se oporavljaju od posljedica moždanoga udara. Riječ je o besplatnoj jezično-govornoj vježbalici koja služi za kućnu rehabilitaciju. Također je istaknula važnost što ranijega uključivanja potencijalnih korisnika i stručnjaka u izradu jednoga takvog rješenja.

Kako financirati inovacije?

Profesor Borovečki sa svojim je timom godinama sudjelovao u brojnim projektima koji su financirali istraživanje i razvoj inovacija. Projekti su financirani iz različitih izvora. Od nacionalnih treba istaknuti projekte koje je financiralo tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Hrvatska zaklada za znanost, a od europskih projekte financirane u okviru programa EU FP7 – REGPOT i Obzor 2020.

Jedan od provedenih projekata bio je GENOMATEH u sklopu poziva „UTT Program“, koji je bio financiran zajmom Svjetske banke, čiji je korisnik bio HAMAG-BICRO. Koordinator toga projekta bio je Centar za istraživanja, razvoj i transfer tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu. U okviru toga projekta provedeni su pripremi koraci vezani za osnivanje spin-off tvrtke bazirane na dosadašnjim istraživanjima tima profesora Borovečkog, koji su uključivali razvoj poslovnoga plana, definiranje imena tvrtke i proizvoda, zaštita žiga i zakup web domene te je pokrenuta sveučilišna procedura osnivanja povezane spin-off tvrtke. Profesor Borovečki napomenuo je da je Medicinski fakultet spreman iznajmiti tvrtki prostorije i opremu, što je za tvrtku u nastajanju iznimno važno jer se za analizu koriste vrlo skupi uređaji.

Kao još jednu od metoda financiranja istaknuo je suradnju s velikim farmaceutskim tvrtkama koje ulažu sredstva u istraživanja iz različitih područja.

Vezano za pokretanje start-up tvrtke, suosnivači Viga odlučili su se za prikupljanje sredstava od investitora. Napominju da investitori, osim validnosti financijske isplativosti, traže i detaljnu razradu poslovnoga plana, koji uključuje dugoročni plan i „izlaznu strategiju“ koja odgovara na pitanje na koji je način najbolje zatvoriti „priču“ s tvrtkom. Njegova je vizija nastaviti razvijati proizvod i poslovanje tvrtke, a u daljoj budućnosti nada se da bi i divovi poput Amazona, Googlea i Applea, koji iskazuju sve veći interes za područje zdravlja, mogli biti zainteresirani za otkup digitalnih rješenja poput Viga.

Zašto inovirati?

Inovacije su ključan dio rada akademske zajednice, istaknuo je profesor Borovečki. Istraživači koji osmisle inovaciju s komercijalnim potencijalom trebaju se na vrijeme obratiti odgovarajućim kontaktima na fakultetima i sveučilištima vezano za zaštitu inovacije i transfer tehnologije, kao što su Ured za znanost i transfer tehnologije Medicinskoga fakulteta i Centar za istraživanje razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Inoviranje u području zdravstva vrlo je izazovno, no i iznimno ispunjujuće jer uvijek postoje ljudi kojima trebaju nova rješenja i kojima će vaše rješenje pomoći, istaknuo je Krafte.

Više o prošlom Morning Health Talku održanom u svibnju 2021. na temu Poticanja inovacija u zdravstvu možete saznati na https://www.universitas-portal.hr/zanimaju-vas-inovacije-u-zdravstvu/