Hrvatskoj prijeti urušavanje sustava primarne pedijatrijske zdravstvene zaštite
08.10.2021.
Stanje u primarnoj pedijatriji je zbog kroničnog nedostatka pedijatara vrlo loše, a slično je stanje i u obiteljskoj medicini te primarnoj ginekologiji. Postavlja se pitanje kadrovske održivosti ovog sustava ako zdravstvena i državna administracija žurno ne krenu rješavati ove probleme, rečeno je na sastanku koji je organizirala Hrvatska liječnička komora na temu sadašnjosti i budućnosti primarne pedijatrije u Hrvatskoj. Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Hrvatskog liječničkog zbora.
Trenutno je hrvatski prosjek oko 1.300 djece po jednom pedijatru, što u praksi znači da primarni pedijatar za svako dijete može odvojiti samo 90 minuta godišnje.
Hrvatskoj već sada, u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a, nedostaje 75 pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (23% od planirane mreže HZZO-a), tj. toliki je zbroj ugovorenih timova bez stalno zaposlenog liječnika - nositelja tima i mjesta gdje uopće nisu ugovoreni timovi. Uz postojeći manjak liječnika u primarnoj pedijatriji dodatno zabrinjava činjenica da je njihova prosječna dob 55 godina, a čak 40% ih je starije od 60 godina. S obzirom da interes za zapošljavanje pedijatara u PZZ-u nije velik, postavlja se pitanje kadrovske održivosti sustava ako se žurno ne krene rješavati ovaj problem. Napominjemo također da je čak 14% pedijatara koji trenutno rade u PZZ starijih od 65 godina, odnosno ispunjavaju punu starosnu dob za odlazak u mirovinu. Prema projekciji iz Digitalnog atlasa liječništva HLK-a, razvidno je da će u sljedećih pet godina RH imati gubitak od još najmanje 40 primarnih pedijatara.
Koliko je izražen taj manjak zorno oslikava podatak da je svako deseto predškolsko dijete bez skrbi primarnog pedijatra. U mreži HZZO-a potrebno je 330 timova. Ugovorena su 281 tima, dok je od toga njih 28 bez nositelja tima.
Najteža situacija je u Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji gdje oko 50 posto ordinacija predviđenih mrežom nema ugovoreni tim ili nema nositelja tima.
Što se tiče standardnog broja djece i normativa za pedijatrijski tim u PZZ-u, prim. Ines Balint, predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK-a, naglasila je kako HZZO propisuje brojku od 850 djece po jednom timu, no ona može biti minimum 637 odnosno maksimum 1062 djece po timu. Trenutno je hrvatski prosjek oko 1.300 djece po jednom pedijatru, što u praksi znači da primarni pedijatar za svako dijete može odvojiti samo 90 minuta godišnje.
„Ono što nas zanima je saznati na koji način zdravstvena administracija planira riješiti navedene probleme i u kojem roku. Želimo također govoriti o standardima i normativima u pedijatriji s obzirom na to da se, zbog nedostatka kadrova i velikog opterećenja pedijatara, predloženim Planom i programom mjera zdravstvene zaštite oni neće moći dostići. Pogotovo kada znamo da se primarnim pedijatrima kontinuirano nameću nove obaveze i nove zadaće“, rekla je prim. Balint te dodala da ovako veliki nedostatak liječnika prijeti potpunim urušavanjem primarne pedijatrijske zdravstvene zaštite što će imati dalekosežne posljedice na cijelo zdravstvo.