Pad titra protutijela protiv virusa SARS-CoV-2 mjerenih u serumu dovelo je u pitanje dugoročni imunitet. Niže razine protutijela na protein SARS-CoV-2 dovedene su u vezu s razvojem COVID-19 infekcije nakon cijepljenja i do spoznaje da je potrebna tzv. booster doza. Ranija COVID-19 infekcija može pojačati zaštitu organizma nakon cijepljenja jer je na taj način potaknut tzv. hibridni imunitet.

U istraživanje je uključeno 1960 zdravstvenih radnika koji su dali uzorke seruma najmanje 14 dana nakon primitka druge doze cjepiva. Od ukupnog broja cijepljenih, 73 (3,7%) je imalo dokaze o prethodnoj infekciji (41 s pozitivnim rezultatima PCR-a ≤90 dana prije cijepljenja i 32 s pozitivnim rezultatima PCR-a > 90 dana prije cijepljenja). U istraživanje je uključeno 80% žena. Srednja (IQR) dob sudionika bila je 40,4 (32,6 − 52,1) godine.

U grupi ispitanika koja nisu preboljeli COVID-19, medijan protutijela je bio 8,69 (95% CI, 8,56-8,80) u prvom mjesecu, 7,28 (95% CI, 7,15-7,40) nakon 3 mjeseca i 4,55 (95% CI, 4,16-4,91) 6 mjeseci nakon cijepljenja. Skupina koja je preboljela COVID-19 i nakon toga cijepljena, imala je viši medijan protutijela za apsolutnu razliku od 1,25 (95% CI, 0,86-1,62) (relativna razlika, 14% [95% CI, 10 %-19%]) nakon 1 mjeseca, 1,42 (95% CI, 0,98-1,86) (relativna razlika, 19% [95% CI, 13%-26%)]) nakon 3 mjeseca i 2,56 (95% CI, 1,66 -4,08) (relativna razlika, 56% [95% CI, 35%-94%)]) nakon 6 mjeseci.

Osobe koje su cijepljene 90 dana nakon infekcije COVID-19 imale su viši titar protutijela u odnosu na one kod kojih je taj interval između bolesti i cijepljenja bio kraći.