COVID-19: SZO upozorava na tone medicinskog otpada zbog pandemije
04.02.2022.
Deseci tisuća tona medicinskog otpada nastalih u pandemiji COVID-19 prouzročili su ogroman pritisak na sustave gospodarenja otpadom u zdravstvu diljem svijeta, ugrožavajući zdravlje ljudi i okoliša i razotkrivajući ozbiljnu potrebu za poboljšanjem praksi gospodarenja otpadom, navodi se u novom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije.
Sigurna i racionalna uporaba osobne zaštitne opreme ne samo da će smanjiti štetu okolišu od otpada, već će također uštedjeti novac, smanjiti potencijalne nestašice u opskrbi i dodatno podržati prevenciju infekcija.
Kroz hitnu inicijativu UN-a donirano je 87.000 tona osobne zastitne opreme kao pomoć zemljama pogođenima pandemijom COVID-19. Ta oprema korištena je između ožujka 2020. i studenog 2021. i većina je završila u otpadu. Ova globalna analiza otpada iz zdravstvene zaštite temelji se na procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i ne uzima u obzir opremu za COVID-19 koja nije korištena unutar inicijative UN-a, kao ni otpad nastao u općoj populaciji (npr. maskice).
U inicjativi UN-a isporučeno je više od 140 milijuna testnih kompleta s potencijalom stvaranja 2600 tona neinfektivnog otpada (uglavnom plastike) i 731.000 litara kemijskog otpada (što odgovara jednoj trećini olimpijskog bazena), dok je više od 8 milijardi doza cjepiva primijenjeno na globalnoj razini stvarajući 144.000 tona dodatnog otpada u obliku šprica, igala i sigurnosnih kutija.
Od vitalnog je značaja osigurati zdravstvenim radnicima odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu no također je od vitalnog značaja osigurati da se ta oprema može sigurno koristiti bez utjecaja na okoliš. To znači da postoje učinkoviti sustavi upravljanja, uključujući smjernice za zdravstvene radnike o tome što učiniti s osobnom zaštitnom opremom i zdravstvenim proizvodima nakon što se koriste.
Značajna promjena na svim razinama, od globalne do bolničke, u načinu na koji upravljamo tokovima otpada iz zdravstvene zaštite osnovni je zahtjev klimatski odgovornih zdravstvenih sustava, čemu su se mnoge zemlje obvezale na nedavnoj Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama.
Preporuke uključuju korištenje ekološki prihvatljive ambalaže i dostave, sigurne i višekratne osobne zaštitne opreme (npr. rukavice i medicinske maske), reciklirajući ili biorazgradivi materijali, ulaganje u tehnologije obrade otpada bez izgaranja, kao što su autoklavi, ulaganja u sektor recikliranja kako bi se osiguralo da materijali, poput plastike, imaju drugi život.
Postoji sve veće razumijevanje da ulaganja u zdravstvo moraju uzeti u obzir ekološke i klimatske implikacije, kao i veću svijest o zajedničkim koristima. Na primjer, sigurna i racionalna uporaba osobne zaštitne opreme ne samo da će smanjiti štetu okolišu od otpada, već će također uštedjeti novac, smanjiti potencijalne nestašice u opskrbi i dodatno podržati prevenciju infekcija.
Analiza dolazi u trenutku kada je zdravstveni sektor pod sve većim pritiskom da smanji svoju emisiju ugljičnog dioksida i minimizira količinu otpada koji se šalje na odlagališta zbog velike zabrinutosti oko proliferacije plastičnog otpada i njegovog utjecaja na vodu, hranu, zdravlje ljudi i ekosustava.