Je li bolje konzervativno ili kirurško liječenje rupture Ahilove tetive?
05.05.2022.
Akutna ruptura Ahilove tetive jedna je od najčešćih mišićnokoštanih ozljeda. Myhrvold i suradnici proveli su kontrolirano, randomizirano ispitivanje u kojem su usporedili konzervativno, operativno liječenje i minimalno invazivni zahvat zbrinjavanja akutne rupture Ahilove tetive kod odraslih.
Kako se mjerio primarni ishod liječenja nakon rupture Ahilove tetive?
Primarni ishod liječenja rupture Ahilove tetive u ovom istraživanju bila je promjena u odnosu na početnu vrijednost tijekom 12-mjesečnog praćenja. Totalni rezultat rupture Ahilove tetive je bila procjena koju je prijavio sam pacijent, a osmišljena je za mjerenje ishoda kod bolesnika liječenih zbog akutne rupture Ahilove tetive. Upitnik se sastoji od 10 pitanja za procjenu simptoma i razinu tjelesne aktivnosti; odgovori su ocjenjeni na Likertovoj ljestvici od 11 točaka (ljestvica od 0 do 10, maksimalna ocjena 100; viši rezultati predstavljaju bolje zdravstveno stanje). Minimalna klinički važna razlika u rezultatu prethodno je definirana kao 8 do 10 bodova.
Je li operativno liječenje povezano s boljim ishodima?
Myhrvold i suradnici u svom multicentričnom istraživanju nisu pronašli značajne razlike u ukupnom ishodu liječenja rupture Ahilove tetive u grupi bolesnika podvrgnutih konzervativnom liječenju, operativnom liječenju i minimalnom invazivnom zahvatu. Promjena ukupnog rezultata od početne vrijednosti tijekom 12-mjesečnog praćenja bila je -17,0 bodova (95% interval pouzdanosti [CI], -20,0 do -14,0) u neoperiranih bolesnika, -16,0 bodova (95% CI, −19,0 do −12,9) u skupini s kirurškim liječenjem i −14,7 bodova (95% CI, −17,9 do −11,6) u skupini podvrgnutoj minimalnom invazivnom zahvatu (p=0,57). Usporedbe u paru nisu dale dokaze o razlikama između skupina.
Koja skupina je imala najveći rizik od ponovne rupture tetive ili ozljede živca?
U skupini podvrgnutoj konzervativnom liječenju bilo je 11 (6,2%) ponovnih ruptura, odnosno reruptura, u skupini kirurškog liječenja 1 (0,6%) i 1 (0,6%) u skupini s minimalnim invazivnim zahvatom. Niti jedan pacijent nije imao više od 1 rerupture. Rizik od ponovne rupture bio je 5,6 postotnih bodova veći u skupini na konzervativnom liječenju o odnosu na operativno liječenje (95% CI, 1,9 do 10,2) i na minimalni invazivni zahvat (95% CI, 1,8 do 10,2). Rizik od rerupture bio je sličan u obje kirurške skupine (razlika u riziku, -0,01 postotni bod; 95% CI, -2,7 do 2,6). Polovica reruptura dogodila se unutar prvih 10 tjedana (raspon, 2 do 28) nakon ozljede. U skupini minimalno invazivnog zahvata bilo je 9 (5,2%) ozljeda živaca u usporedbi s 5 (2,8%) kod otvorenog zahvata. Učestalost ostalih nuspojava bila je slična među skupinama.