povećaj sliku

Izdavački niz Rasprave i građa za povijest znanosti izlazi od 1963. godine, a pokrenuo ga je povjesničar medicine međunarodnog ugleda Mirko Dražen Grmek. Do sada je izašlo 17 knjiga u suradnji Odsjeka za povijest medicinskih znanosti i Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – zadnjih osam u suuredništvu Marka Pećine i Stelle Fatović-Ferenčić.

Rasprave i građa za povijest znanosti, knjiga 21, sv. 11 (HAZU, Zagreb, 2022.), koju su uredili akademik Marko Pećina i izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, upraviteljica Zavoda za povijest i filozofiju znanosti i znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, nosi naslov Salus aegroti suprema lex: uloga Franje Kogoja u razvoju dermatovenerologije u Hrvatskoj.

Motivirana je nastojanjem ka rasvjetljavanju uloge i djela Franje Kogoja, utemeljitelja suvremene dermatolovenerologije u Hrvatskoj.

Kada govorimo o suvremenom razvoju dermatovenerologije kao kliničke i akademske discipline, nezaobilazna je uloga Franje Kogoja, dermatovenerologa, prodekana i dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redovitog člana tadašnje Jugoslavenske, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prvog tajnika njezinog Odjela (danas Razreda) za medicinske znanosti i njezina dugogodišnjeg potpredsjednika.

Tijekom 2021. obilježeno je stoljeće osnutka Katedre za dermatovenerologiju u Zagrebu, a ove, 2022. godine obilježavamo stoljeće osnutka Klinike za kožne i spolne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, institucije u čije je temelje i razvoj utkano djelo Franje Kogoja. Dermatovenerološka klinika pod Kogojevim vodstvom, osobito nakon useljenja u novu zgradu 1928., staje uz bok suvremenim europskim klinikama.

Ova knjiga posvećena je pojedinim odrednicama toga razvoja kroz Kogojev rad i doprinose. U njoj je sudjelovalo 13 autora koji su opisali Kogojevu ulogu u razvoju različitih aspekata ove struke, od alergologije do spolno prenosivih bolesti i onkologije, te njegov doprinos u edukaciji i radu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i institucionalizaciji pojedinih medicinskih ustanova.

Kogojevo djelovanje vrjednovano je i u širem društvenom kontekstu pa su na ovom projektu Rasprava uz dermatovenerologe sudjelovali i povjesničari medicine te voditelj i upraviteljica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU.  

Poglavlja približavaju začetke rada na području dermatovenerologije suvremenim strukovnim dosezima prikazujući institucionalni strukovni i znanstveni krug razvoja ove struke kroz vrijeme.