Neželjeni učinci lijekova u hitnoj medicini
05.07.2022.
Neželjeni ADR (adverse reaction drugs) obuhvaćaju pojavnost od minimalnih do životno ugrožavajućih stanja. Polifarmacija znatno pridonosi većoj pojavnosti ADR-a. Zbog kombinacije više vrsta lijekova veća je učestalost i DDR-a ( drug-drug reaction). Potencijalno neželjeni učinci ili događaji uz primjenu lijekova česti su upravo u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti (KBB).
Rizični čimbenici za razvoj neželjenih događaja vezanih uz lijekove jesu polifarmacija, komorbiditetne bolesti, starija životna dob i ženski spol. Bubrezi su nezaobilazan organ u odstranjenju ksenobiotika, kao i produkata staničnog metabolizma. Bubrezima se izlučuju brojni lijekovi. U slučaju bubrežnog oštećenja nastaju problemi u vezi s izlučivanjem lijekova, čime se povećava koncentracija aktivnih tvari u krvi s mogućnošću neželjenih učinaka lijekova u bolesnika s kroničnom bolesti bubrega. Istraživanja navode kako su ADR prema uzroku smrtnosti svrstani na visoko peto mjesto, s pojavnošću između 5 i 10 % među ukupno hospitaliziranim bolesnicima. Najčešći uzrok neželjenih učinaka lijekova, prema Rawlins-Thompsonovoj klasifikaciji, jest tip A ili tip ovisan o dozi. Riječ je o neprilagođenoj dozi lijeka, što je moguće prevenirati jer su farmakokinetika i farmakodinamika poznate. Neželjeni učinci lijekova mogu uzrokovati znatne troškove za zdravstveni sustav i rastući su problem s obzirom na sve stariju populaciju s komorbiditetnim bolestima.
Branimir Matijević, Điđi Delalić, Dora Meštrović,tina Petri Marnović, Juraj Jug, Ingrid Prkačin