Uvod: Krajem 2019. otkrivena je nova bolest nazvana COVID-19. Bolest je uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2. Ubrzo je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila pandemiju. Osim dišnih simptoma uočeno je da se bolest može očitovati i neurološkom simptomatologijom te da se tijekom i nakon liječenja COVID-19 mogu javiti neurološke komplikacije. Nakon preboljenja COVID-19, neovisno o težini kliničke slike, dio bolesnika žali se na zaostale neurološke simptome. U tim slučajevima govorimo o post-COVID-19 sindromu. Za simptome koji se javljaju tjednima ili mjesecima nakon COVID-19 simptoma u literaturi su korišteni različiti termini kao što su npr. od "dugi-COVID", "post–COVID sindrom", "posljedice SARSCoV-2 infekcije". Simptomi podrazumijevaju različita očitovanja organskih sustava koji se jave i/ili traju dulje od 4 tjedna.

Cilj: Napraviti pregled trenutnih znanstvenih činjenica povezano sa sindromom post-COVID-19.

Metode: Pretražili smo bazu podataka MEDLINE s ključnim riječima: post-COVID-19, neurološka očitovanja i dugi COVID-19 u vremenu od 2020. godine.

Rezultati: Prema podatcima koje smo prikupili postoje četiri stadija COVID-19. Akutni COVID-19 podrazumijeva simptome i znakove bolesti koji traju do 4 tjedna. Produljeni simptomatski COVID-19 podrazumijeva simptome i znakove koji traju od 4 do12 tjedana. Post-COVID-19 sindrom podrazumijeva simptome i znakove koji se jave nakon akutne bolesti te traju dulje od 12 tjedana, a nisu objašnjeni drugom dijagnozom. Sindrom post-COVID-19 podrazumijeva znakove i simptome koji se pojavljuju tijekom ili nakon COVID-19 te traju dulje od 12 tjedana, a nisu objašnjeni drugom dijagnozom. Simptomi se mogu preklapati i varirati u intenzitetu. Dugi COVID podrazumijeva COVID-19 i sindrom post-COVID-19. Što se neuroloških post-COVID-19 očitovanja tiče, kod bolesnika su najčešće prisutni slabost i umor, mialgija, smetnje raspoloženja i smetnje spavanja. Također, u literaturi se navode i trajna glavobolja, smetnje koncentracije koje su nazvane moždanom maglom (od engl. brain fog), parestezije, poremećaj ili gubitak okusa, poremećaj ili gubitak mirisa te smetnje autonomnog živčanog sustava. Postoji nekoliko pretpostavljenih načina kojima virus dođe do središnjeg živčanog sustava: njušni, dišni i probavni. Središnji živčani sustav može biti oštećen izravno i neizravno. Moždana magla i smetnje pamćenja objašnjeni su središnjom i respiratornom hipoksijom te proupalnim odgovorom organizma. U slučaju sumnje na sindrom post-COVID-19 pri postavljanju dijagnoze uvijek treba uzeti u obzir i ostale moguće dijagnoze. U mnogim slučajevima potrebno je učiniti magnetsku rezonanciju (MR) mozga i vratne kralježnice. Ponekad je potrebno u dijagnosticiranje bolesti uključiti i ostale specijaliste.

Zaključak: Sindrom post-COVID-19 može se očitovati nizom neuroloških poremećaja kao što su kognitivni simptomi, nesanica i promjene raspoloženja, disautonomija, smetnje mirisa i okusa, sindrom postintenzivne skrbi.

Vanja Bašić Kes, Nevena Grbić, Višnja Supanc, Iris Zavoreo, Lucija Zadro Matovina