Preporuke su se kroz godine razlikovale u tome kada započeti mamografski probir na rak dojke. Tako su od 2000. do 2015. godine brojna velika istraživanja potaknula raspravu o tome kada bi kod žena trebali započeti s probirnim mamografijama.

Stručnjaci za javno zdravstvo slažu se da mamografija dojke spašava živote, ali dovode u pitanje vrijednost mamograma. Ovi stručnjaci tvrde da za svaku spriječenu smrt od raka dojke probirom kod mamografije, kod tri do četiri žene imamo pretjeranu dijagnostiku.

Pretjerana dijagnostika znači:

- mamografijom pronalazimo sumnjivo područje koje bi se dijagnosticiralo i na neki drugi način kao rak, a bez utjecaja na prognozu

- mamografski pregled pronalazi sumnjivo područje koje nikada ne bi bilo dijagnosticirano kao rak da je slučajno pronađeno ili liječeno.

Lažno pozitivni rezultati na mamografiji također su potaknuli raspravu o vrijednosti probira na rak dojke i o tome kada treba započeti probir. Kada mamografija pokaže abnormalno područje koje izgleda kao rak, ali se ispostavi da je normalno, to se naziva lažno pozitivni rezultat. U konačnici, vijest je dobra: nema raka dojke, međutim, sumnjivo područje obično zahtijeva praćenje kod više od jednog liječnika, dodatne pretrage i dodatne postupke — uključujući i eventualnu biopsiju. Postoje psihološki, fizički i ekonomski troškovi koji dolaze s takvim lažno pozitivnim rezultatom mamografije.

Zbog kontinuirane rasprave, brojne su organizacije revidirale svoje preporuke za probir na rak dojke i to za žene s prosječnim rizikom od raka dojke. Neke organizacije preporučuju početak mamografskog pregleda u dobi od 50 godina, a druge u dobi od 40 godina. U isto vrijeme, neke organizacije preporučuju mamografiju svake godine, a druge, svake druge godine. Kao rezultat toga, postoji zbrka oko toga kada biste trebali početi s probirnim mamografijama, odnosno oko toga koliko bi često trebali ići na mamografiju.

U NCCN-u se slažu da bi sve žene na mamografski probir trebale ići svake godine počevši od 40. godine života i nastaviti to činiti sve dok su dobrog zdravlja i žele da se rak dojke liječi. Sve žene svake godine trebaju obaviti fizički pregled dojki kod liječnika te obaviti samopregled dojki svakih mjesec dana. Sve osobe koje se identificiraju kao transrodne ili rodno nekonformne osobe trebaju razgovarati s liječnikom o rasporedu probira za rak dojke koji za njih ima smisla.

Poznato je da svaka osoba ima određeni rizik od razvoja raka dojke.

Neki ljudi imaju veći rizik od prosjeka za razvoj raka dojke zbog pozitivne obiteljske anamneze, genetske mutacije, dijagnoze benigne bolesti dojke ili terapije zračenjem na prsima u mladoj dobi.

Svakoj ženskoj osobi pri rođenju dodijeljena je procjena rizika od raka dojke do 25. godine života, što pomaže odrediti u kojem je trenutku najbolje započeti s probirnim mamografijama.

Žene u dobi od 40 i više godina s prosječnim rizikom od raka dojke trebale bi ići na fizički pregled i mamografiju svake godine.

Žene s rizikom od raka dojke većim od prosjeka trebaju ići na fizički pregled svakih šest do 12 mjeseci. Probir treba započeti prije 40. godine i uključivati godišnju mamografiju ili magnetsku rezonancu dojke. Smjernice također kažu da ako je članu obitelji dijagnosticiran rak dojke, trebali biste započeti probir raka dojke kada ste sedam do 10 godina mlađi nego što je bio član vaše obitelji kada je njoj ili njemu dijagnosticirana. Na primjer, ako je članu obitelji dijagnoza postavljena u dobi od 45 godina, probir trebate započeti između 35. i 38. godine.

Smjernice također govore o tome kako bi liječnici trebali procijeniti najčešće simptome eventualnog raka dojke, kao što su opipljiva kvržica, bol ili iscjedak iz bradavice. Ipak, važno je razgovarati s liječnikom o svim neobičnim simptomima dojke. Postoje i preporuke za probir raka dojke za žene koje su trudne ili doje.