Većina bolesnika podvrgava se koronarografiji nakon kliničke prezentacija akutnoga koronarnog zbivanja, a radi dijagnostike i odabira primjerenog liječenja. Međutim, strategija liječenja ACS-a nakon transkateterske implantacije aortnog zaliska (TAVI) može biti komplicirana zbog teškog koronarnog pristupa.

Sustavno je analizirana američka baza podataka radi definiranja svih bolesnika koji su od 2012. do 2018. godine bili ponovo hospitalizirani s ACS-om prvih 90 dana nakon postupka TAVI. Ukupno su 44 653 bolesnika hospitalizirana prvih 90 dana nakon TAVI-ja. Među njima je 1 416 bolesnika (3,2 %) hospitalizirano zbog ACS-a. U skupini s ACS-om bila je veća prevalencija muškaraca, šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, kongestivnog srčanog zatajenja, periferne vaskularne bolesti i perkutane koronarne intervencije (PCI) u anamnezi. U skupini s ACS-om 101 bolesnik (7,1 %) razvio je kardiogeni šok, dok je 120 bolesnika (8,5 %) razvilo ventrikulske aritmije. Sveukupno je 141 bolesnik (9,9 %) u skupini s ACS-om umro tijekom ponovnog prijema (nasuprot 3 % u skupini bez ACS-a, P < 0,001). U skupini s ACS-om, PCI je učinjen u 33 slučaja (5,9 %), dok je kardiokirurška revaskularizacija miokarda učinjena 2 puta (0,82 %).

Čimbenici povezani s hospitalizacijom uslijed ACS-a uključivali su anamnezu šećerne bolesti, kongestivnog srčanog zatajenja, kronične bubrežne bolesti i PCI-a te neelektivnog postupka TAVI. Kardiokirurška revaskularizacija miokarda bila je nezavisan čimbenik povezan s bolničkom smrtnošću tijekom ponovnog prijema zbog ACS-a (omjer izgleda 11,9; 95% CI 2,18 - 65,4, P = 0,004).

U zaključku, bolesnici hospitalizirani zbog ACS-a imaju značajno veću smrtnost nego oni ponovno primljeni bez ACS-a. Povijest PCI-ja neovisan je čimbenik povezan s akutnim koronarnim sindromom nakon TAVI-ja.

Petra Radić