Svjetski dan nepušenja obilježava se 31. svibnja. Svjetska zdravstvena organizacija obilježava ga od 1987. godine. Da je pušenje duhana jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje dokazano je nebrojeno puta. Pušenje, sa svojim širokim spektrom posljedica predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Smatra se teškom ovisnošću s visokim ovisničkim potencijalom.
Posebna pozornost i briga treba i mora biti usmjerena na djecu i mlade, koji eksperimentiraju s duhanom te mogu vrlo brzo razviti ovisnost o istom, već unutar nekoliko tjedna od početka pušenja, koje čak i ne mora biti svakodnevno. Jedna američka studija dokazala je da pušenje samo jedne cigarete u ranom djetinjstvu udvostručuje rizik da mlada osoba postane redoviti pušač do 17. godine. Početak pušenja povezan je s više čimbenika:
• pušenjem roditelja, braće i sestara
• lakom dostupnosti cigareta
• pušenjem prijatelja i vršnjaka
• socioekonomskim statusom
• izloženosti marketingu
• prikazu pušenja u filmovima i medijima
Djeca koja žive u kućanstvima, gdje su prisutni pušači imaju do tri puta veću vjerojatnost da će i sama postati pušači, nego djeca u nepušačkim kućanstvima. Postoji značajna povezanost između pušenja i upotrebe drugih supstanci. Što je mlađa dob u kojoj se počinje pušiti, veća je vjerojatnost da će i posljedice biti veće jer je rani početak povezan s kasnijim intenzivnijim pušenjem, višim razinama ovisnosti te manjim izgledima za prestanak pušenja i većom smrtnošću. Pušenje djece i adolescenata uzrokuje ozbiljne rizike za zdravlje respiratornog sustava, kako kratkoročno, tako i dugoročno. Djeca i mladi pušači dva do šest puta su podložniji respiratornim i kardiovaskularnim smetnjama. Osjetljivi su na učinke pasivnog pušenja (eng. secondhand smoke), a uz pasivno pušenje sve se više upozorava i na „pušenje iz treće ruke“ (eng. third-hand smoke). Čestice iz duhanskog dima talože se na površine namještaja, odjeću, podove, zidove, zavjese, uglavnom na sve predmete u okolini gdje mogu biti prisutne mjesecima pa čak i godinama. Uobičajene metode čišćenja nažalost nisu učinkovite, tako da pušenje iz treće ruke izaziva sve veću zabrinutost za zdravlje, osobito djece.
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) međunarodno je istraživanje, koje se od 1995. godine svake četiri godine provodi među 15-16 godišnjacima u zemljama Europe, uključujući i Hrvatsku. Cigarete su prema navedenom istraživanju po dostupnosti odmah iza alkohola, 60% adoelscenata u Europi je izjavilo kako su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne.
U podatcima za Hrvatsku se bilježi pad prevalencije pušenja u životu, od 2011. do 2019. godine (sa 70% na 54%). Prevalencija pušenja adolescenata u Hrvatskoj i dalje je viša u odnosu na ESPAD prosjek. Hrvatska je među zemljama s najvećom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (19%) te se nalazi na drugom mjestu ljestvice ESPAD zemalja. Na isto upozoravaju i rezultati Međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC) iz 2022. godine, koji ukazuju da je Hrvatska na visokom mjestu u prevalenciji pušenja učenika.
Posljednjih nekoliko godina uporaba e-cigareta postaje sve prisutnija, kako kod odraslih, tako i kod mlađe populacije. Uporaba e-cigareta se prikazuje kao manje štetan način uporabe nikotina, ali i dalje izaziva ovisnost. Novi podatci otkrivaju visoku prevalenciju pušenja e-cigareta među adolescentima, u Europi – 40% za životnu prevalenciju i 14% za u posljednjih mjesec dana. Trend uporabe e-cigareta sve je prisutniji i kod mladih u Hrvatskoj. Tako je e-cigarete u životu konzumiralo 17% učenika (više mladići, nego djevojke). U posljednjih 12 mjeseci udio učenika koji su koristili e-cigarete iznosi 15%, dok je 13% učenika to činilo u posljednjih 30 dana.
Važnu ulogu u borbi protiv ovisnosti i promoviranju zdravih stilova života ima i program „Škole nepušenja“. Program se provodi u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Škola nepušenja zasniva se na primjeni psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanja od pušenja u okviru kojega se nastoji pomoći polaznicima da prestanu pušiti. Uspješnost prestanka pušenja ovisi o motivaciji, stupnju ovisnosti o cigaretama, kao i o podršci tijekom odvikavanja od pušenja. Škola nepušenja provodi se kontinuirano tijekom cijele godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu, Mirogojska cesta 16.
Povodom „Svjetskog dana nepušenja“ 31. svibnja, telefonske linije Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti bit će otvorene za sve upite i informacije vezane uz program Škole od 9 do 15 sati. Svi zainteresirani mogu se javiti stručnjacima Službe na navedeni broj telefona: 01 46 96 117.
