Znanstveno je komuniciranje iznimno važno u razvoju znanosti i protoku informacija o novim spoznajama do kojih znanstvenik dolazi tijekom svojeg akademskog djelovanja. Posljedično, recenziranje se smatra modelom najučinkovitije znanstvene komunikacije koju biomedicinski časopisi upotrebljavaju pri odluci o objavljivanju članaka. Sustavna akumulacija najboljeg novog znanja generiranog iz znanstvenog okruženja i preusmjerenog u kliničku praksu medicinskih sestara temelj je poboljšanja zdravstvene skrbi usmjerene na pojedinca, obitelj i zajednicu. Recenzija je poput zagovornice sestrinske znanosti u generiranju inovativnih doprinosa profesionalnoj zajednici. Objavljena recenzirana informacija ima mogućnost postati osnovom standardiziranog djelovanja i kontinuiranog razvoja u sestrinstvu. Kvalitetan osvrt pomaže autoru u znanstvenom razvoju, ali i recenzentu u prikupljanju najnovijih spoznaja još neobjavljenih podataka iz njihova područja interesa. Razvidna je globalna potreba mentoriranja i edukacije mladih istraživača i recenzenata putem formalnih oblika obrazovanja kako bi doprinijeli unapređenju sestrinske znanosti, rasterećenju postojećih eksperata kolegijalnog opažanja te ubrzali protok znanstvene informacije.

Vesna Bušac, Nevena Šimunić, Andrea Vukša, Ana Žepina Puzić