Poznato je da se u velikoj mjeri KVB mogu prevenirati i najveće smanjenje smrtnosti u zadnjih 50-tak godina su postigle zemlje zapadne Europe i to ulaganjima u preventivu kao i bolju zdravstvenu skrb. Međutim, bez obzira na to smanjenje, KVB su i dalje vodeći uzrok smrtnosti, a smanjenje smrtnosti u nekim zemljama dostiglo je plato i stagnira. Isto tako KVB nisu ograničene samo na starije osobe, oko 20 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života) u EU uzrokovano je KVB.

I u Hrvatskoj, KVB su vodeći uzrok smrtnosti desetljećima. U 2022. godini umrlo je 22 303 osoba, odnosno 39,1 % od ukupno umrlih.  Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 43,8 % umrlih žena (12 738) te 34,3 % umrlih muškaraca (9 565). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,2 % (6 925) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 7,5 %  (4.289) u ukupnom mortalitetu.

Zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a i uzrok su 23 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života).

U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367,6/100.000,  dok je raspon stopa za zemlje EU od 190,4 (Francuska) do 1051,8 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8).

Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.