Od svih vrsta osteoporoze, najčešća je tzv. postmenopauzalna osteoporoza koja nastaje uslijed pada razine ženskog spolnog hormona estrogena. Procjenjuje se da 30-40 % žena u postmenopauzi u Europi i SAD-u pati od osteoporoze. Bolest je u početku asimptomatska, a najčešće se prepozna tek kad se dogodi prijelom. U postmenopauzalnoj osteoporozi, kod mlađih žena prijelomi se uglavnom događaju u području podlaktice i kralježnice dok su kod starijih češće frakture kuka zbog slabije koordinacije i sporijih pokreta. U prevenciji osteoporoze ključnu ulogu imaju pravilna prehrana, tjelesna aktivnost te adekvatan unos kalcija i vitamina D.

Pad razine estrogena tijekom i nakon menopauze ubrzava proces pregradnje kostiju s neravnotežom između formiranja i resorpcije kosti. Iz tog razloga, fitoestrogeni su zanimljiva nefarmaceutska intervencija za sprječavanje gubitka koštane mase. Fitoestrogeni su polifenolni spojevi biljnog podrijetla, strukturno slični endogenom ljudskom estrogenu. Glavni prehrambeni izvori fitoestrogena su soja i crvena djetelina (izoflavoni), laneno sjeme (lignani) i hmelj (prenilflavonoidi). Hmelj sadrži jedan od najjačih do danas poznatih fitoestrogena, 8-prenilnarangenin (8-PN). Specifičnost i jačina receptora za 8-PN veća je od svih ostalih fitoestrogena. Nekoliko dosadašnjih studija pokazuje da je oralni dodatak prehrani sa standardiziranim ekstraktom hmelja spriječio gubitak koštane mase izazvan nedostatkom estrogena kod glodavaca s razvijenom osteoporozom. Postavlja se pitanje, pokazuje li ekstrakt hmelja slične učinke i kod ljudi?

Nedavna randomizirana kontrolirana studija provedena od kolovoza 2019. godine do prosinca 2020. godine u Irskoj ispitala je učinak ekstrakta hmelja na zdravlje kostiju žena u postmenopauzi s osteopenijom. U studiju je uključeno 100 ispitanica, dobi 50 do 85 godina s osteopenijom. Ispitanice su podijeljene u dvije skupine, od čega je polovica ispitanica primala dodatak prehrani s 100 µg PN-8 iz standardiziranog ekstrakta hmelja, a polovica placebo. Obje skupine također su svakodnevno primale dodatke kalcija (500 mg) i vitamina D (400 IU). Ispitanice su bile zamoljene da prate svoje uobičajene prehrambene navike i održavaju normalnu tjelesnu aktivnost tijekom studije, što je bilo praćeno putem upitnika o hrani i tjelovježbi. Istraživači su mjerili mineralnu gustoću kostiju ispitanica postupkom denzitometrije. U svrhu analize biokemijskih parametara prikupljeni su uzorci stolice na početku istraživanja, 24 tjedna te 48 tjedana nakon.

Kod ispitanica koje su primale ekstrakt hmelja nakon 48 tjedana, primijećeno je povećanje ukupne mineralne gustoće kostiju u odnosu na placebo. Uočene su i razlike u segmentu kvalitete života, gdje je tjelesno funkcioniranje bilo značajno povećano kod ispitanica koje su primale dodatak ekstrakta hmelja u usporedbi s placebom.

Znanstvenici su zaključili da dodatak prehrani u obliku ekstrakta hmelja tijekom 48 tjedana može dovesti do ukupnog povećanja mineralne gustoće kostiju do čak 1 % te na taj način pozitivno utjecati na zdravlje kostiju.