Cilj Ocijeniti odluke hrvatskih stomatologa o liječenju aproksimalnoga karijesa, trenutku početka liječenja, kao i o korištenim postupcima i materijalima.

 Postupci Hrvatski prijevod upitnika za procjenu odluka o restaurativnom liječenju aproksimalnoga karijesa, koji je prije bio validiran i primijenjen u Norveškoj i Švedskoj, podijeljen je nasumičnom uzorku hrvatskih stomatologa (n = 800). Ukupno 307 (38%) stomatologa ispunilo je upitnik. Utvrđivali smo trenutak početka liječenja za hipotetski slučaj karijesa i omiljene vrste restaurativnih tehnika i materijala.

 Rezultati Trećina ispitanika (39%, 95% raspon pouzdanosti [engl., CI], 34-44%) intervenirala bi u slučaju pojave aproksimalnoga karijesa na granici cakline i dentina, a još veći broj (42%; 95% CI, 36-48%) liječio bi karijes dok se još nalazi u caklini. Za restauraciju aproksimalnoga karijesa, većina stomatologa bi primijenila kompozitnu smolu (66%; 95% CI, 61-71%).

 Zaključak Hrvatski stomatolozi imaju tendenciju liječiti aprokismalne lezije dok se još nalaze u caklini i dok se njihov razvoj još može zaustaviti.

Anja Baraba, Ivica Anić, Sophie Doméjean-Orliaguet, Ivar Espelid, Anne B. Tveit, Ivana Miletić