Celijakija 5-10 puta češća u pacijenata s multiplom sklerozom
Ana Balažin Vučetić, dr. med. specijalist pedijatar
11.03.2011.
U pacijenata koji boluju od multiple skleroze (MS) celijakija je 5-10 puta češća nego u općoj populaciji, u kojoj se javlja između 1% i 2%, objavljeno je časopisu BMC Neurology. Celijakija je bolest koja je zbog svoje diferentne simptomatologije često nedijagnosticirana u odrasloj dobi.
Istraživački tim iz Španjolske na čelu s dr.
Rodrigom bio je potaknut na ovo istraživanje slučajem 30-godišnje pacijentice s
relapsno-remitirajućim oblikom multiple skleroze (MS) koja je razvija bolove u
trbuhu, proljev i gubitak na težini. Postavljena joj je dijagnoza celijakije.
Nakon što je uvedena bezglutenska dijeta, s vremenom je došlo ne samo do
poboljšanja probavnih tegoba već do i smanjenja neuroloških smetnji. To iskustvo
potaknulo ih je na istraživanje prevalencije seroloških, histoloških i genetskih
markera celijakije u 72 pacijenta s MS-om i njihova 126 rođaka u prvom koljenu
te 123 zdravih kontrolnih subjekata.
U 7 pacijenata s MS-om (10%) otkrili su IgA
transglutaminazna-2 protutijela, ključni serološki marker celijakije, dok je to
bio slučaj u svega 3 kontrolna ispitanika (2.4%). Razlika je bila statistički
značajna (P < .05; OR, 5.33; 95% CI, 1.074 - 26.425).
Blaga ili umjerena vilozna atrofija (tip III po
Marshu) zabilježena u bioptatima sluznice duodenuma u 8 pacijenata s MS-om. Što
se tiče markera genetičke predispozicije za razvoj celijakije, HLA-DQ2 i
HLA-DQ8, nije nađeno značajnije razlike između pacijenata s MS-om i zdravih
kontrola. Dodatno, u 23 od 126 (32%) zdravih rođaka pacijenata s MS-om također
je dijagnosticirana celijakija.
Jedini parametar po kojemu su se razlikovali
pacijenti s MS-om kojima je dijagnosticirana celijakija od onih kojima nije je
bila dob početka MS-a, koja je bila ranija u onih koji s celijakijom (35 ± 7
god.), odnosno kasnija u onih bez celijakije (44 ± 10 god.), (P <
.05). Svi pacijenti s MS kojima je otkrivena celijakija su bili ženskog spola.
Tijekom kasnijeg perioda praćenja pacijentica s
MS-om i celijakijom, opaženo je značajno poboljšanje kako gastrointestinalne
tako neurološke simptomatologije nakon uvođenja bezglutenske dijete.
Glavna poruka koju su autori željeli prenijeti
medicinskoj javnosti je da u pacijenata s MS-om vrijedi učiniti dijagnostičku
obradu za celijakiju, u suradnji s gastroenterolozima koji se bave tim
područjem. Postavi li se dijagnoza, uvođenje bezglutensku dijete s vremenom bi
trebalo dovesti do poboljšanja neuroloških simptoma MS-a.