Liječnici okupljeni u Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) najavili su jednosatni štrajk u svojim ordinacijama i prosvjed pred direkcijom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u Zagrebu koji bi se trebali održati u sljedećih nekoliko dana. Posljednji u nizu razloga je događaj na Krku. Naime, prije nekoliko dana pred vratima hitne pomoći preminuo je 70-godišnji srčani bolesnik, za čiju smrt zdravstvena administracija krivnju pokušava svaliti na liječnika obiteljske medicine koji je pacijentu pokušao pomoći.

Slučaj pacijenta koji je umro ispred vrata krčkog doma zdravlja ponovno otvorio pitanje funkcioniranja sustava/PXL Slučaj pacijenta koji je umro ispred vrata krčkog doma zdravlja ponovno otvorio pitanje funkcioniranja sustava/PXL "Organizirat ćemo prosvjed kako bismo obranili dignitet naše struke, ali i pružili podršku kolegi na Krku", kaže Mario Malnar, predsjednik KoHOM-a. Dodaje kako KoHOM već dulje vrijeme upozorava zdravstvenu administraciju da se reforma hitne pomoći ne može raditi preko noći te kako je njihov pokušaj loš, što se svakim danom pokazuje i na terenu. "Ministarstvo želi da obiteljski liječnici budu rezervna hitna pomoć, a to nije moguće. Niti smo za to educirani niti opremljeni, a uz naš dnevni posao, pacijente i kućne posjete ne znam kada bismo još i to radili", objašnjava Malnar. Što je sve krivo u reformi hitne? Liječnici nabrajaju: odvajanje hitne pomoći i sanitetskog prijevoza, ukidanje ambulante pri hitnim pomoćima, nepostojanje objedinjenih hitnih bolničkih prijama, neobaviještenost pacijenata, nedefinirani uvjeti rada u centrima opće medicine. Obiteljski liječnici ističu kako zamisao Ministarstva počiva na ideji da reformiranu, kadrovski insuficijentnu hitnu medicinsku pomoć zamijeni i/ili nadopuni radom obiteljskih liječnika. Iako su već preopterećeni trostrukim standardom pregleda, što znači i do 120 pacijenata dnevno, kažu, obiteljski će liječnici pod prijetnjom raskida ugovora s HZZO-om biti raspoređeni u centre opće medicine (COM).

Tražili odgodu COM-ova "I do sada smo zbrinjavali pacijente iz druge smjene, a u COM-ovima bismo trebali dežurati vikendima i blagdanima i odlaziti u kućne posjete. Država nikako ne želi shvatiti da ne postoje hitni kućni posjeti - to je posao hitne medicinske pomoći, a kućni posjeti su planirani izlasci liječnika na teren koji obilaze svoje pacijente i zbrinjavaju, primjerice, išijas, kronične rane, mijenjaju katetere, obilaze nepokretne pacijente koji ne mogu doći do ordinacije ili one koji nemaju prijevoz", slikovito objašnjava Malnar. Upozorava i na apsurd prema kojem bi liječnici koji će raditi u COM-ovima trebali domu zdravlja plaćati prostor za rad. "Nitko ne mora ako ne želi raditi u COM-u niti potpisati ugovor s domom zdravlja", kaže Malnar dodajući kako je do sada većina liječnika odbila raditi u COM-ovima. Oglasila se i Hrvatska liječnička komora (HLK) koja je zatražila od mjerodavnih odgodu projekta dok se ne riješe otvorena pitanja, no administracija je to zanemarila. A koliko se brinu za nas, kaže Malnar, dovoljno govori i činjenica da se u posljednjih desetak godina u primarnoj nije dogodio nijedan infrastrukturni projekt, da županije s decentraliziranim novcima "krpaju" bolničke proračune, dok ordinacije primarne zjape neuređene i neopremljene i na njih odlazi svega 3,3% decentraliziranog novca. Porazna je činjenica da je svega 6% ordinacija opremljeno UZV-om, a svega 10% defibrilatorom. "Za primarnu zaštitu izdvaja se 4% ukupnih novaca za zdravstvo, a od nas se očekuje da zbrinjavamo 80% posla", kaže Malnar.
Cijeli tekst dostupan je u Poslovnom dnevniku.